Foto: Dejan Furtula / Otpad u Drini
Tone smeća i raznoraznog otpada, od kućnih aparata, frižidera, zamrzivača, šporeta, medicinskog otpada, pa sve do plastične i pet ambalaže od koje plastične flaše čine većinu, plutaju rijekom Drinom ne tako daleko od HE Višegrad.
Ova slika ponavlja se već godinama, pa je definitivno potrebno pronaći neko trajno rješenje tog problema.
– Svake godine kad padnu velike kiše i kada se snijeg topi dođe do velikog vodostaja, a voda pokupi smeće sa obala i donese ga ovdje u Višegrad. Trenutno se na Drini kod Višegrada nalazi oko 10.000 kubnih metara otpada, što plastike, što drveta. Ovo je problem koji traje dugo godina i moramo pronaći rješenje što prije. Jednostavno, ja ne želim da priznam nikome da je ovo problem koji se ne može riješiti. Ja mislim da može – rekao je Dejan Furtula iz Udruženja građana Eko centar Višegrad koje se bavi očuvanjem prirode i podizanjem svijesti građana.
To je, prema njegovim riječima, međunarodni problem, a tri države, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina trebalo bi konkretnije da rade na njegovom rješavanju.
– Srbija je sanirala neke deponije na Limu, tako da se nadam da ćemo i mi ovdje da se pozabavimo istim problemom. Sigurno da je ovo velika katastrofa i što se tiče ugleda i zdravlja stanovništva i očuvanja rijeke Drine – rekao je Furtula.
Na čišćenju otpada angažovani su radnici HE Višegrad iako to nije u opisu njihovog posla.
Ipak, kako se ne bi ponovila situacija od prije dvije godine kada je lančanica koju je i tada kao i lančanicu koja sada zadržava smeće postavila sama HE, pukla i tako ugrozila proizvodnju električne energije, oni su upravo ti koji uklanjaju ruglo sa površine jezera.
Čišćenje smeća u zavisnosti od padavina i količine smeća koja će još pristići, može potrajati i do marta ili aprila.
Jedan od zagađivača rijeke Drine, prema riječima Furtule jeste i gradska deponija u Višegradu, koja je, kako kaže, nedovoljna za potrebe stanovnika ovog grada, a dodatni problem stvara i potok koji protiče kroz samu deponiju pa sa sobom u Drinu nosi štetne materije.
Osnovni problem zagađenja rijeka jesu nesavjesni građani koji svoj otpad umjesto da odlože na za to propisana i obilježena mjesta, tog se tereta oslobađaju tako što ga ostavljaju na obali ili ga nerijetko bacaju u samu rijeku.
U Eko centru smatraju da je podizanje svijesti građana o značaju i važnosti ekologije jedan od ključnih koraka očuvanja ne samo rijeke Drine već čitave prirode.
– Smatram da treba uvesti ekologiju u škole i da djecu treba što više voditi u prirodu. Ne znam da li sad to treba da bude neki predmet ali je sigurno da treba posvetiti dosta pažnje ekologiji i problemima sa kojima se susrećemo. Mi se zalažemo za otvaranje regionalnih reciklažnih centara odnosno deponija u koje će biti odvožen otpad i tretiran na pravi način. Možda i neke spalionice da se pokrenu koje bi bile po svim evropskim standardima. Vjerovatno da način postoji. Naše države treba da se što više uključe u rješavanje tih problema. Jednostavno, moramo da tretiramo otpad na pravi način, pa i kao gorivo jer znamo da mnoge evropske zemlje spaljivanjem otpada dobijaju električnu energiju. Ne vidim razlog zašto i mi ne bismo nešto tako pokušali – kazao je Furtula.
On je dodao da je i udruženje građana Eko centar pokušavalo da riješi problem organizovanjem akcija, ali da bez teške mehanizacije i uključenja državnih institucija nisu mogli, praktično ništa da učine.
– Mi pored aktivnosti podizanja svijesti građana imamo i naše akcije uklanjanja nekih manjih deponija, koliko mi možemo jer nemamo mehanizaciju. Prije sedam, osam godina smo mi pokušavali ručno da vadimo otpad iz Drine, ali je to bilo jako opasno jer smo nailazili i na medicinski otpad i na druge rizične stvari. Hidroelektrana je davno formirala tim ljudi koji svakodnevno čisti ovaj otpad, ali ne vidim razlog zašto narod smatra da elektrana ovo treba da radi, oni nisu ovaj otpad proizveli. Ovo je državni problem, a da oni ovo ne vade, ko bi to radio? Morali bi da čekamo neku pomoć sa strane, tako da je za sada i ovo dobro rješenje – zaključio je Furtula.
Iz lokalne samouprave opštine Višegrad kažu da oni sami ne mogu riješiti višedecenijski problem, te je u njegovu sanaciju potrebno da se uključe sve tri države kroz koje protiče rijeka Drina.
– Ovaj problem ne može samo lokalna uprava Višegrad niti Hidroelektrana da riješi, već je potrebno uključiti sve tri više instance, odnosno Vladu Srpske, Vladu Srbije i Vladu Crne Gore. Višegrad je posjetio i ministar rudarstva i energetike Republike Srpske Petar Đokić koji je obećao pomoć u rješavanju pomenutih problema – kazala je portparolka načelnika opštine Višegrad, Jovana Borovčanin.
I sami stanovnici Višegrada više su nego naviknuti na grozomorne prizore na Drini, pa i sami osnov problema vide u samom narodu i kako kažu lošem kućnom vaspitanju.
(Agencije)