Foto: Vladimir Topić
Više od dvadeset dana nakon što je Centar za životnu sredinu zajedno sa Udruženjem građana „Dolina Plive“ podnio tužbu protiv rješenje resornog ministarstva kojim se kompaniji „SNK Metali“ odobrava nastavak geoloških istraživanja u Jezeru, načelnica ove opštine tvrdi da „nije u toku“ i ne želi da komentariše.
„Ne mogu sada stvarno nisam… ništa ne mogu odgovarati na sastanku sam i nisam uopšte u toku tih tužbi i svega“, odgovorila je načelnica Snežana Ružić.
Na našu konstataciju da je Centar tužbu podnio na osnovu obavještenja opštine, i pitanje Kako to da nije u toku, a hoće da joj rudare po opštini, dobili smo istovjetan odgovor: „Nisam stvarno u toku toga“.
Foto: Top Portal
Upravo je opštine Jezero, na čijem je čelu Snježana Ružičić već traći mandat, 21. januara ove godine putem službenog obavještenje informisala javnost o prijemu Rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim se pomenutoj kompaniji iz Bijeljine istražni rok produžava za naredne tri godine.
„Sa ovakvim vlastima i načinom rada koje sve daju investitorima i korporacijama, Bosna i Hercegovine ide ka tome da postane rudarska kolonija“, upozoravaju iz Centra za zaštitu životne sredine.
Posljedice bi mogle biti nesagledive, upozoravaju ekološkki aktivisti i mnogobrojni građani Jezera, čiji životni opstanak na tom podrućju je ugrožen samim istraživanjima, dok bi, kako tvrde, rudarenje bio kraj života u ovoj maloj opštini koja obiluje prirodnim ljepotama.
Foto: Vladimir Topić
„Jezero je jedno područje gdje se istražuju mineralne sirovine, ali neće da kažu koje, dok na listama koje se kreću po berzama uopšte nema zlata. A svojevremeno su tamo proglasili zlatnu groznicu. O razmjerama ovoga naše institucije ne govore, jer rudnici sutra mogu biti na Ozrenu, Majevici, u Rudom i Čajniču, Zvorniku, Srebrenici, u Foči, pored Vareša i Olova ili na Kupresu, a sve to naše institucije ne mogu iskontrolisati“, kaže za Impuls Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
Netransparentno
Sve se, upozoravaju, obavlja vrlo netransparentno. Pa je uobičajeno da i ne govore šta se istražuje i da je riječ o privilegovanim kompanijama.
Istovremeno svjedočimo posljedicama zagađenje postojećih rudnika, kao što je Medna i Bistrica iako su to jako mali rudnici u odnosu na ove koji se planiraju i za koja se vrše istraživanja uz saglasnost i podršku vlasti.
Ranije je Mirela Hajder iz UG „Dolina Plive“ iz Jezera upozorila da istraživanja rudnih nalazišta često brzo vode ka otvaranju rudnika, što potvrđuju primjeri iz Srbije, gdje su brojni stanovnici bili, zbog toga, primorani na iseljavanje.
“Osim raseljavanja, rudarska eksploatacija dovodi i do povećanog rizika po zdravlje stanovništva, uključujući učestaliju pojavu malignih oboljenja. Potencijalno otvaranje rudnika u blizini korita Plive i Jošavke imalo bi dalekosežne posljedice na život u okolnim naseljima, od Jajca do Banje Luke i šire. Izgradnja rudne infrastrukture trajno bi narušila ekosistem ovog područja, ugrozila kvalitetu zraka i vode te nepovratno uništila prirodne ljepote koje su obilježje ovog kraja”, poručila je Mirela Hajder.
Nezakonito
Aktivisti su u tužbi, pored dovođenja u pitanje blagovremenosti podnošenja zahtjeva za nastavak istraživanja istakli i da je sporan je način na koji je Ministarstvo utvrdilo uslove čije ispunjenje je bitno za produženje roka. Kako je potrebno da je izvršeno najmanje 75% istraživanja, iz rješenja nije vidljivo koji je stepen realizacije projekta, te, ukoliko je taj stepen manji, da li je bilo opravdanih razloga spriječenosti.
Kako su naveli, najspornija je činjenica to što je Ministarstvo propustilo da utvrdi da su bitno primijenjeni uslovi na osnovu kojih su istraživanja prvobitno odobrena, u odnosu na uslove pod kojima se ona produžavaju.
Riječ je o tome da je 2024. godine, uprkos učešću šire javnosti i protivljenju suštinskim izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, zakonodavni postupak ipak proveden i praktički “novi” zakon je na snazi od jula 2024. godine. Najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se mogla uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava, po ranijem zakonu iznosila je do 200m³. Izmjenama i dopunama zakona dozvoljene količine sada iznose do 2.000 tona po jednom tehnološkom tipu.
Istovremeno kod Ustavnog suda Republike Srpske očekuje se postupak ocjene ustavnosti spornih izmjena i dopuna zakona, po inicijativi Centra za životnu sredinu. Ustavni sud je prihvatio prijedlog za prioritetno odlučivanje, te se ubrzo očekuje odluka.