Foto: Unsplash
Stručnjaci vjeruju da ptičji grip H5N1 pripada rastućoj kategoriji zaraznih bolesti koje mogu izazvati pandemije među mnogim vrstama. Ali postoje načini za smanjenje rizika.
Ptičji grip predstavlja prijetnju koja je „jedinstvena i nova u našem životu“ jer je postala „panzootika“ koja može da ubije ogroman broj različitih vrsta, upozoravaju stručnjaci. Već mjesecima, visoko patogeni ptičji grip, ili H5N1, kruži na farmama mlijeka, sa desetinama ljudskih infekcija prijavljenih među radnicima na farmama. Sada je virus prešao na više od 48 vrsta sisara, od medvjeda do muznih krava, uzrokujući masovno odumiranje morskih lavova i mladunaca morskih slonova. Prošle nedjelje je prva osoba u SAD umrla od infekcije, prenosi Guardian.
Ova sposobnost zaraze, širenja i ubijanja tako širokog spektra stvorenja podstakla je neke naučnike da nazovu H5N1 „panzootikom“: epidemijom koja preskače barijere vrsta i može da uništi različite životinjske populacije, predstavljajući prijetnju i za ljude. Kako sve manje staništa, gubitak biodiverziteta i intenzivirana poljoprivreda stvaraju savršene inkubatore za prelazak zaraznih bolesti sa jedne vrste na drugu, neki naučnici kažu da bi panzootija mogla postati jedna od prijetnji koje definišu ljudsko zdravlje i bezbjednost u to doba.
Panzootika znači „sve“ i „životinje“. „Panzootika je skoro nova stvar, a mi ne znamo kakva je to prijetnja“, kaže profesorka Dženet Dejli sa Univerziteta u Notingemu. „Imamo neke viruse koji mogu da zaraze više vrsta, a imamo i neke viruse koji mogu da izazovu masovne epidemije, ali nismo imali tendenciju da imamo kombinaciju – to je nešto kao nova pojava… Na taj način djeluje i H5N1 i tako postaje nepredvidivo. [To je] jedinstveno i novo u našem životu i sjećanju.”
Ed Hutchinson sa Centra za istraživanje virusa Univerziteta MRC u Glazgovu kaže: „Zaraznim bolestima je zaista teško da pređu u novu vrstu. Dakle, kada se to desi, to je upečatljivo i zabrinjavajuće.”
Uticaj na biodiverzitet može biti ogroman. Ptičiji grip je doveo do „katastrofalnog“ smanjenja populacije morskih ptica, sa milionima ubijenih divljih ptica. Više od 20.000 južnoameričkih morskih lavova je umrlo u Čileu i Peruu, a procjenjuje se da je 17.000 mladunaca južnih slonova umrlo u Argentini – što je ekvivalentno 96% svih štenaca rođenih u zemlji 2023.
Rizik od širenja ptičjeg gripa među ljudima predstavlja “ogromnu zabrinutost”, upozorili su iz Ujedinjenih nacija. Nedavno je čovjek u Luizijani umro nakon što je bio izložen kombinaciji ptica u dvorištu i divljih ptica. Od marta prošle godine, u SAD je prijavljeno 66 potvrđenih infekcija ptičjim gripom kod ljudi, ali su prethodni slučajevi bili blagi. Za sada nema dokaza da se širi među ljudima, a to je ono što stručnjaci pomno prate.
Tri četvrtine novih bolesti može se prenijeti između životinja i ljudi. Ovo je važno u smislu njihovog mapiranja i zaštite ljudi, kažu istraživači.
Neki istraživači tvrde da bi Covid-19 mogao biti primjer panzootike jer je zarazio više od 58 neljudskih vrsta, uključujući jelene, kune, pa čak i snježne leoparde (iako se za razliku od ptičijeg gripa, ne širi efikasno između njih i ne ubija ih , tako da se ne uklapa u tradicionalnu definiciju).
„Preplavljeni smo brojem životinjskih vrsta koje su podložne infekciji [Covid-19]“, rekli su istraživači.
Identifikovanje virusa koji izaziva Covid-19 kao potencijalne panzootike moglo je da dovede do aktivnog nadzora životinja, kažu istraživači, i ranijeg razvoja vakcina.
Naučnici takođe upozoravaju da su pandemije među vrstama u porastu. „Sada postoji dobar dio rada koji pokazuje da je većina ljudskih virusa zoonoza (tj. životinjskog porijekla)“, kaže Mišel Vil, viši naučni saradnik u Centru za genomiku patogena na Univerzitetu u Melburnu.
Mark Honigsbaum, istoričar medicine i autor knjige Pandemic Centuri, kaže: „Zašto su sve češći? Pa, jednostavan odgovor je, to je zbog načina na koji mi ljudi naseljavamo i kolonizujemo sve veća i veća područja planete.”
Gubitak biodiverziteta je vodeći pokretač izbijanja zaraznih bolesti, pošto opadanje staništa i industrijalizovana poljoprivreda stavljaju ljude u blizinu drugih vrsta. Ljudi su već transformisali ili zauzeli više od 70% svjetske zemlje. Od 20. vijeka, najznačajniji pokretač ove transformacije načina na koji koristimo zemljište bila je „revolucija u stočarstvu“. Broj životinja za hranu i količina koju proizvode brzo su se povećali da bi se prehranila rastuća populacija.
Krčenje šuma i klimatski slom takođe primoravaju ljude i životinje u bliski kontakt, jer se divlje životinje guraju u manje prostore. Pored toga, kako se klima zagrijava, komarci, mušice i krpelji proširuju svoje geografsko područje.
Što više patogena ima u životinjskoj populaciji, veći je rizik da im ljudi budu izloženi. Honigsbaum kaže: „Viđaćemo još ovih epidemija i samo je pitanje vremena kada će jedna od njih izazvati još jednu pandemiju.
„Ne vidim da ti rizici nestaju“, kaže Hačinson, ali dodaje da bi se rizici mogli smanjiti. „Sve više shvatamo – ako ne i fantastičnu, praktičnu postavku – šta bismo mogli da uradimo kako bismo počeli da smanjujemo neke od tih rizika. To je moj pokušaj u trenutku nade.”