Divlje deponije u zeničkom naselju Poljice

U posljednjih par godina nadležne službe Grada Zenica u više navrata organizovale su akcije ukljanjanja divljih deponija koje su se nalazile na gradskom području.

Primjera radi, u oktobru 2017. godine Služba za ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove započela je sa realizacijom aktivnosti na čišćenju i sanaciji divljih deponija na području Grada Zenica. Tom prilikom bilo je planirano da se očisti do 15 divljih deponija na širem području grada. Lokacije divljih deponija u smislu prioriteta prilikom njihog ukljanjanja birane su na osnovu njihove blizine saobraćajnicama, blizine vodotokova rijeka i potoka, blizine škola i društvenih domova, prilaza gradu kao i vidljivosti sa magistralne ceste.

Nakon akcije, sav prikupljeni otpad propisno je transportovan i deponovan na Regionalnu sanitarnu deponiju “Mošćanica”.

Kako je tada navedeno, a u skladu sa saznanjima stručne saradnice za zaštitu životne sredine, Jakute Imširović, u tom momentu na zeničkom području egzistiralo je više od 270 divljih deponija.

Iako je i početkom januara ove godine Služba za ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove ponovo poduzela aktivnosti čišćenja i sanacije divljih deponija na području grada, nije nam bilo problem da, uz pomoć građana Zenice, lociramo divlje deponije na rubnim djelovima grada.

Tako, na ulazu u zeničko naselje Poljice, duž same ceste koja prati lijevu obalu rijeke Bosne, na dužini manjoj od jednog kilometra nalaze se čak tri divlje deponije.

 

 

Nagovještaji najmanje tri velike gomile otpada- od građeviskog materijala, preko automobilskih guma, stakla, kanti, kartonskih kutija, svih vrsta ambalaže, plastičnih i staklenih boca, papira, kesa nepoznatog sadržaja, životinjskih ostataka, namještaja, bijele tehnike… vidljivi su sa same ceste dok se njihov nastavak proteže naniže kroz rastinje sve do rijeke Bosne.

Osim toga, uz čitavu cestu vidljivo je smeće, po svoj prilici odbačeno iz automobila.

Građani Zenice sa kojima smo razgovarali potrvdili su nam ono u šta smo se i sami mogli uvjeriti – da u najužem dijelu grada situacija sa čistoćom i nije loša, ali da su rubni dijelovi veliki problem.

Tarik Osmanbašić dijeli građane ne one koji su osviješteni po pitanju odnosa spram svoje okoline, ali i one koji to nisu:

“Osviještenost građana je mala…Ustvari, mišljenje mi se dijeli pošto nalazimo puno facebook grupa koje se zalažu za prirodu a u suštini ništa ne rade osim što postavljaju on line. Niko ne izlazi na proteste a većina uništavanja prirode se dešava od države. Prvobitno što eksploatišu naše rijeke, naše prirodne resurse, a drugim dijelom mnogo ruralnih područja se zagađuje. Sami mještani zagađuju svoje mjesto gdje žive. Uglavnom, to je to, neki su osvješteni a neki nisu.”

O situaciji u Zenici naš prvi sagovornik kaže da se centar održava, ali da u ruralnim područjima ima puno divljih deponija:

“Centar se održava i mnogo je bolje, ali oko grada u mnogo ruralnih područja se mnogo smeća baca. Ima mnogo divljih deponija. Ljudi dođu sa kesama, to sam gledao… Ima jedan vidikovac, vidi se čitava Zenica i ljudi dođu tu i pune crne kese smeća bacaju nonšalantno.”

Za Osmanbašića su restrikcije, kazne, kamere i postavljanje znakova ono što bi možda pomoglo, ali i daje primjer kada znakovi i upozorenja nisu dovoljni:

“Ali opet, postavlja se i mnogo znakova -Zabranjeno bacanje smeća, kazna od 5 hiljada pa nadalje, nebitno, i opet ljudi bacaju. U mojoj mahali ima takva tabla i pored table je bukvalno deponija.”

 

 

“Svijest građana postoji ali je tanka”, poručuje nam Mario Petrušić, a o stanju u svojoj lokalnoj zajednici kaže:

“Generalno nije dobra. Naši ljudi se ne drže tog pravila kod razvrstavanja ovog smeća kojeg imamo, i to se nije još skroz počelo praktikovati.”

Kao i većina građana sa kojim smo širom BiH razgovarali, i Petrušić smatra da bi eko policija mogla pomoći da se stvari barem jednim dijelom stave pod kontrolu.

 

 

Iako su, kako smo vidjeli, nadležni u Zenici radili na rješavanju problema divljih deponija očigledno je da to nije ni izbliza dovoljno. Sa druge strane, jasno je da građani Zenice, odnosno jedan njihov dio, daju svoj puni “doprinos” tome da ovaj problem, koji nema samo Zenica već čitava BiH, i dalje bude tu.

U skladu sa relevantim istraživanjima i procjenama, broj divljih deponija na području čitave Bosne i Hercegovine kreće se oko 10 000.

Denis Čarkadžić