fbpx

Dan planete Zemlje – BiH treba više zaštićenih područja

Dan planete Zemlje – BiH treba više zaštićenih područja

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls

Svaki dan trebalo bi da je dan planete zemlje, ali važno je i imati jedan datum za obilježavanje koji će postaknuti masu na buđenje. Danas je taj dan. Dan planete Zemlje.

Piše: Jelena Jevđenić

Bosna i Hercegovina, zemlja bogata prirodnim resursima zadnjih godina je pod raznim pritiscima u svim svojim sferama, a najviše njena priroda. Civilni sektori i ekološki aktivisti u svakodnevnoj su borbi s štetnim pojavama, investitorima i lošim institucionalnim djelovanjem da se sačuva zdrava životna sredina u BiH.

Šta je sve potrebno da bismo sačuvali naše rijeke, šume, planine, biljni i životinjski svijet..

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke za Impuls navodi da je neophodno povećati broj zaštićenih područja.

„Pozivamo nadležne institucije na kreiranje novih zaštićenih područja u našoj zemlji, zato što smatramo da 3 procenta zaštićenih područja u BiH je nedovoljno i nešto što se mora hitno mijenjati. Vjerujemo da zaštićena područja mogu donijeti mnogo bolje i ekonomske benefite, ali kao prvo zaštićena područja su garant za zdravu životnu sredinu, očuvanje pitkih izvora, rijeka, šuma, zemlje i čistog vazduha. Smatramo da trebaju imati primat u djelovanju od strane naših institucija zato što ih ima premalo“ navodi Topić i ističe da se BiH s više zaštićenih područja može bazirati i na održivi razvoj te da se mogu kreirati mnogi benefiti posebno za lokalne zajednice i ruralne regije, ali i za nas kao društvo u cjelini.

Sunčica Kovačević, aktivistkinja iz Ateljea za društvene promjene-ACT, naglašava da svako od nas treba da preispita svoje svakodnevno djelovanje u odnosu na prirodu.

„Za mene je svaki dan Dan planete Zemlje jer nam od nje zavisi život. U sklopu fondacije Atelje za društvene promjene- ACT održavamo jednu uličnu akciju sa učenicima srednje umjetničke škole u Sarajevu, koji su radili likovne radove na temu zaštite planete Zemlje, tako da ćemo na neki način upravo prisustvom u javnom prostoru doprinijeti ovoj temi. Imamo želju da inspirišemo građane da više promišljaju o ovoj temi i o njihovim svakodnevnim navikama koje rade, a koje na neki način štete našoj planeti, ali i svakako da razgovaramo o onom pozitivnom što možemo da uradimo o promjeni koju možemo napraviti kako bismo imali neku ljepšu budućnost, jer smo svjesni da je naša priroda ugrožena na svim frontovima. I od industrije, i od običnog čovjeka, a i naših vlasti zbog nemarnih odluka koje se svakodnevno preduzimaju“, navodi Kovačević i dodaje da štetu od zagađenja prirode ne vidimo nakon prvog dana, već za pet, za deset godina kad krenu da se javljaju oboljenja.

„Nažalost, nemamo dovoljnu svijest. Posebno nadležni organi koji mogu preduzeti mjere koje bi spriječile da se ta šteta po planetu dešava. Meni je svaki dan Dan planete Zemlje i svaki dan moramo kroz svoje dnevne rutine da vodimo računa o posljedicama koje ostavljamo na prirodu i samim tim na buduće generacije“, naglašava Kovačević.

Davor Šupuković iz udruženja „Fojničani“ iz Maglaja navodi da više vremena trebamo posvetiti planeti jer smo je posudili od budućih generacija.

„Mi ovaj dan obilježavamo tokom cijele godine jer smatramo da trebamo posvetiti puno više vremena našoj planeti Zemlji nego samo jedan dan u godini. Tokom proteklog vikenda, upravo jučer, smo završili sastanak Mreže za zaštitu prirode, gdje smo razgovarali o zaštiti vrijednih lokaliteta širom Bosne i Hercegovine, odnosno istraživanjima tih područja koji bi doprinijeli njihovoj zaštiti. Mi na različite načine obilježavamo ovaj dan. Obilježavamo ga na način da se svaki dan brinemo za prirodu planete Zemlje, biodiverzitet sve ono što bismo trebali sačuvati za buduće generacije jer kako rekoše „Planetu nismo naslijedili već smo je posudili od naših budućih generacija“, objašnjava Šupuković i dodaje da ove sedmice počinje i istraživački kamp u Blagaju, sa studentima iz tri države, BiH, Srbije i Crne Gore koje će voditi kroz područje Blagaja, koje zajedno s udruženjem Novi Val planiraju zagovarati za zaštitu. 

„U tom smislu se mi odnosimo prema planeti Zemlji, odnosno prema ovom našem mikro-okruženju. Svakim danom se trudimo da što više područja istražimo, i da onda ta područja ako su rijetka budu zaštićena područja prirode. Za Dan planete Zemlje želimo poručiti svima da moramo se puno bolje ophoditi prema našoj prirodi koja je svakim danom sve ugroženija i izloženija različitim ekonomskim interesima gdje dobit ostvaruje pojedinac“, ističe.

Dan planete Zemlje je godišnji događaj 22. aprila kojim se pokazuje podrška zaštiti životne sredine. Prvi put održan 22. aprila 1970. godine, sada uključuje širok spektar događaja koje globalno koordiniše EARHDAY.ORG (ranije mreža za Dan Zemlje) uključujući milijardu ljudi u više od 193 zemlje.

Ovogodišnja tema obilježavanja ovog dana je „Planeta protiv plastike“ i u znak obilježavanja toga „Earthday.org“ je pozvao na globalno smanjenje proizvodnje plastike do 2040. godine za 60%.

Ukinimo plastiku zarad zdravlja ljudi i planete stoji kao poruka za buđenje na zvaničnoj stranici „Earthday.org“.

Impuls