Petak, 11 Jula, 2025

Carskih pingvina sve je manje – led je sve tanji

Foto: Denis Luyten/Wikipedia

Prema rezultatima novih istraživanja populacije carskih pingvina na Antarktiku smanjile su se za skoro četvrtinu zbog globalnog zagrijavanja koje transformiše njihovo ledeno stanište. U studiji se navodi da su gubici daleko veći nego što se ranije mislilo.

Naučnici koji prate najveću vrstu pingvina na svijetu koristili su satelitske snimke za procjenu staništa i načina života šesnaest kolonija pingvina na Antarktičkom poluostrvu, u Vedelovom moru i Belingšauzenovom moru, što predstavlja skoro trećinu svjetske populacije carskih pingvina.

„Ono što smo ustanovili bilo je za oko 50 odsto gore i od najpesimističnije procjene života populacija pingvina, a za istraživanja smo koristili kompjutersko modeliranje”, navodi Piter Fretvel, koji prati kretanje divljih životinja iz svemira u Britanskom antarktičkom istraživanju (BAS).

Istraživači ističu da klimatske promjene pokreću pad populacije, ali brzina opadanja broja jedinki je poseban razlog za uzbunu.

Studija, objavljena u časopisu Nature Communications: Earth & Environment , otkrila je da je broj praćenih kolonija opao za 22 odsto u prethodnih 15 godina.

Ovo se može porediti sa ranijom procjenom smanjenja od 9,5 odsto na cijelom Antarktiku između 2009. i 2018. godine.

Globalno zagrijavanje proređuje i destabilizuje led ispod nogu pingvina u njihovim gnijezdilištima.

Posljednjih godina neke kolonije su izgubile sve svoje mlade jer se led ispod njih otopio, pa su mladunci propadali u more i prije nego što su bili dovoljno stari da se nose sa ledenim okeanom.

Foto: Christin Johansson/Flickr

Fretvel je istakao da novo istraživanje ukazuje da je broj pingvina u opadanju od početka praćenja 2009. godine i da su klimatske promjene doprinijele tome, jer zagrijavanje stvara druge izazove za pingvine, poput većih padavina ili sve većeg prodora predatora.

„Carski  pingvini su vjerovatno najjasniji primjer gdje klimatske promjene zaista pokazuju svoj efekat. Nema ribolova. Nema uništavanja staništa. Nema zagađenja koje uzrokuje opadanje njihovih populacija. To su samo temperature leda na kome se razmnožavaju i žive, a to su zapravo klimatske promjene”, naglašava Fretvel.

Zabrinjavajući rezultati istraživanja

Carski pingvini, poznati i kao Aptenodytes forsteri, broje oko četvrtinu miliona parova koji se razmnožavaju na Antarktiku, navodi se u studiji iz 2020. godine.

Beba carskog pingvina izlazi iz jajeta koje je mužjak grijao tokom zime, dok ženka u paru za razmnožavanje kreće na dvomjesečnu ribolovnu ekspediciju.

Kada se vrati u koloniju, hrani mladunče, a zatim se oba roditelja smjenjuju u potrazi za hranom.

Da bi preživjeli sami, mladunci moraju da dobiju vodootporno perje, a to je proces koji obično počinje sredinom decembra.

U novom istraživanju, sprovedenom tokom oktobra i novembrta 2024. godine, korišćeni su satelitski snimci visoke rezolucije, prije nego što region Antarktika uroni u zimski mrak.

Fretvel je istakao da bi buduća istraživanja mogla da koriste druge vrste satelitskog praćenja, poput radara ili termalnog snimanja, kako bi se proučavale populacije carskih pingvina u mračnijim mjesecima, kao i da snimanja obuhvate i druge kolonije pingvina.

„Moramo da proučimo ostatak populacije kako bismo vidjeli da li se ovaj zabrinjavajući rezultat prenosi na cijeli kontinent“, rekao je Fretvel, dodajući, da se proučavane kolonije smatraju reprezentativnim. Postoji nada da će pingvini u budućnosti otići dalje na jug u hladnije regione, ali je dodao da nije jasno „koliko će dugo tamo izdržati“.

Kompjuterski modeli su predvidjeli da će ova vrsta biti blizu izumiranja do kraja vijeka, ako ljudi ne smanje emisije koje zagrijavaju planetu.

Najnovija studija upozorava da bi slika mogla biti još gora.

„Možda ćemo morati da preispitamo te modele sada kada imamo nove podatke. Imamo ovu depresivnu sliku klimatskih promjena i pada populacije čak i brže nego što smo mislili, ali nije prekasno“, smatra Fretvel.

„Vjerovatno ćemo izgubiti mnogo carskih pingvina, ali ako se ljudi promijene i ako smanjimo ili preokrenemo emisije štetnih gasova, onda ćemo spasiti populaciju carskih pingvina.“

Izvor: RTS, Science Alert

Povezane vijesti

Klimatske promjene povećale smrtnost tokom zadnjeg toplotnog talasa u Evropi

Foto: Pixabay Rani ljetni toplotni talas izazvao je zdravstvena upozorenja u mnogim evropskim zemljama, a pokazao se i kao izuzetno smrtonosan. Rezultat je to prve studije koju su...

Ekološka bomba u blizini Željeznice: Deponija Krupačke stijene bez dozvola i nadzora traje decenijama

Foto: Fondacija ACT U praksi, situacija izgleda ovako - kada izbije požar, vatrogasci izađu na teren, ugase ga i sve se vraća na prvobitno stanje....

Popular Articles