UrbanObserver

Četvrtak, 24 Jula, 2025

Biokore smanjuju globalne emisije prašine za 60 posto

Foto: Nihonjoe – Own work

Ove biokore su tanki, kohezivni slojevi tla koje formiraju organizmi koji žive u tlu, a koje su najčešće prisutne u sušnim predjelima.

Istraživači sada procjenjuju da ove grube kore tla sprječavaju da otprilike 700 teragrama prašine (30 000 puta više od mase Kipa slobode) ode u zrak svake godine, smanjujući time globalne emisije prašine za nevjerovatnih 60 posto. Ako se ne poduzmu koraci da se očuvaju i obnove biokore koje su ugrožene zbog klimatskih promjena i promjena u načinima korištenja zemljišta budućnost će biti puno prašnjavija.

Biokore pokrivaju oko 12 posto kopnene površine planete i najčešće se nalaze u sušnim područjima. Formiraju ih populacije gljiva, lišajeva, cijanobakterija i drugih mikroorganizama koji žive u površinskim slojevima tla i proizvode ljepljive tvari koje spajaju čestice tla. U sušnim ekosistemima, biokore igraju važnu ulogu u nakupljanju hranjivih tvari poput ugljika i azota a također sprječavaju erozije tla.

Obzirom da najveći dio prašine dolazi iz suhih predjela, biokore su važne za vezanje čestica prašine za tlo. Prašina koja padne na tlo može sadržavati hranjive tvari koje su korisne biljkama, ali također može smanjiti kvalitetu vode i zraka, ubrzati otapanje ledenjaka i smanjiti riječne tokove. Eksperimenti su već pokazali da biokore pojačavaju tlo i smanjuju erozije.

Istraživači su korištenjem različitih podataka sproveli simulaciju globalne klime na osnovu koje su procijenili koliko prašine na svjetskom nivou “zarobe” biokore svake godine.

Na osnovu procjena budućih klimatskih uslova i korištenjem podataka o uslovima koje tolerišu biokore, studija objavljena u Nature Geoscience procijenila je da bismo do 2070. godine mogli izgubiti 25 do 40 posto biokore zbog klimatskih promjena i promjena u načinima korištenja zemljišta, što bi povećalo globalne emisije prašine za 5 do 15 posto.

Očuvanje i obnavljanje biokora biti će ključno za smanjenje erozija tla i proizvodnje prašine u budućnosti, poručuje Matthew Bowker, ekolog sa Univerziteta Northern Arizona u Flagstaffu.

Izvor: ScienceNews
Prevod: AbrašMEDIA

Povezane vijesti

Zapadni Balkan: Većina sredstava iz energetskog paketa pomoći EU netransparentna

  Samo 163 miliona eura od milijardu eura hitne pomoći koju je osigurala Evropska komisija može se dokazano povezati s rješavanjem uzroka energetske krize i...

Buna i Bunica dobijaju institucionalnu zaštitu

  Studija izvodljivosti za zaštitu područja rijeka Bune i Bunice, njihovih izvora i Bunskih kanala, predstavljaće prvi veliki korak na zaštiti ovih ugroženih pritoka Neretve. Autor:...

Popular Articles