Velike suše širom Evrope ovog ljeta odrazile su se na mnoge životne aspekte poput vodosnabdijevanja, poljoprivrede i riječnog prometa. U Beču se prave novi planovi za korištenje kišnice s ciljem zaštite vegetacije i efikasnijeg zalijevanja.
Oko 90 posto kapaciteta gradske kanalizacije služe za odvod kišnice, a ostalih 10 posto za otpadne vode. Pri tome je kišnica uglavnom čista i njen transport do postrojenja za prečišćavanje zapravo košta previše vremena i novca.
Zbog toga se planira akumuliranje kišnice direktno pod zemljom gdje kasnije može isparavati i hladiti tokom vrućina u gradu.
Iz Odjela za zaštitu okoliša u Beču poručuju da na ovaj način kišnica snabdijeva vegetaciju, a za zalijevanje se ne mora trošiti pitka voda.
Kišnica pogoduje i podzemnim vodama što je prirodan proces. U prirodi gdje kišnica ne otiče odmah kao u gradovima, a 80 posto isparava na mjestu gdje i padne. U gradovima je to samo pet posto jer su površine prekrivene nepropustivim materijalima.
Upijanje kišnice u tlo rasteretilo bi i kanalizacionu mrežu tokom ogromnih padavina. U gradu već postoje rezervoari koji kratkotrajno zadržavaju kišnicu tokom velikih padavina, ali i ona se kasnije ispusti u kanalizaciju i ne koristi.
Beč sada nastoji promijeniti menadžment oborinskih voda svakako uzimaući u obzir da kišnica sa visoko frekventnih saobraćajnica ili u mješavini sa solju za posipanje cesta može naškoditi zemlji i biljkama.
U sklopu različitih pilot-projekata proteklih su godina testirana brojna rješenja poput ozelenjivanja krovova ili takozvani princip grada spužve. Ovaj princip podrazumijeva da se ispod popločane površine postavi sloj šljunka i sitnijih čestica te stvori više prostora za širenje stabala u tlu.
Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tokom vrućih ljetnih dana omogućuje snabdijevanje dovoljnom količinom vode, javlja Eurocomm PR Sarajevo.
Fena