AFRIKA: Šta s rudarenjem morskog dna?

Foto: Cristian Palmer/Unsplash

Sve je više naučnih dokaza da bi rudarenje imalo razorne učinke na krhka staništa morskog dna. Jedna jedina rudarska operacija mogla bi ispustiti masivne oblake sedimenta i znatno uticati na prodor svjetlosti i oksigenaciju vode, te raspršiti toksine i radioaktivnost.

Piše: Rashid Sumaila

Dok se u Međunarodnoj upravi za morsko dno (eng. ISA) ove sedmice nastavljaju pregovori o usvajanju pravila i propisa za komercijalno rudarenje morskog dna u međunarodnim vodama, afričke zemlje očekuje uloga izuzetno važna za budućnost ove industrije i zdravlja okeana.

ISA je 1990ih osnovana kao institucija povezana s UN-om koja mora osigurati da se rudarenje morskog dna u međunarodnim vodama – kad i ako započne – preduzima za dobrobit cijelog čovječanstva, s pravednom podjelom ekonomskih koristi i posebnim razmatranjem potreba zemalja u razvoju. Sadašnja rasprava je za Afriku ključna i njene bi odluke mogle duboko uticati na putanju ove industrije i očuvanje morskih ekosistema.

Zagovornici ove industrije tvrde da se od minerala iz dubine mora mogu zaraditi milioni dolara i da bi afričke zemlje mogle izvući ogromne finansijske i privredne koristi kroz finansijske mehanizme i tantijeme – o kojima ISA tek treba odlučiti.

Ali splet rizika i koristi vrlo je složen, kako otkriva naše istraživanje o punoj cijeni koje rudarenje morskog dna ima za širok spektar učesnika, uključujući rudarske kompanije, investitore, zemlje s niskim prihodima, države sponzore i one uključene u rudarenje na kopnu.

Cijena nepovratne ekološke štete mogla bi biti zapanjujuća – procjenjuje se da bi mogla premašiti cjelokupni globalni vojni budžet od preko dva biliona dolara.

I dok od ovakvog pothvata privatne kompanije (i zemlje koje sponzoriraju njihove rudarske operacije) mogu ostvariti kratkoročnu dobit, rizici ovog poslovnog modela – prijeteći sudski sporovi i tehnološki izazovi – izazivaju ozbiljne sumnje u njegove dugoročne ekonomske koristi.

Osim toga, potreba za rudarenjem morskog dna može se znatno smanjiti i na kraju eliminisati novim tehnologijama, resursno efikasnim procesima, modelima kružne ekonomije i odgovorne rudarske prakse. Otkrili smo da bi već dokazana tehnologija i mjere mogle smanjiti potražnju za već spomenutim mineralima za nekih 58 posto.

Situaciju dodatno komplikuju mogući sukobi sa zemljama koje dominiraju rudarenjem na kopnu jer bi nagli porast ponude mogao smanjiti tržišne cijene i umanjiti im profit. Takve implikacije zahtijevaju pravedan mehanizam kompenzacije i naglašavaju širu odgovornost koju regulatorna tijela poput ISA-e imaju u osiguravanju pravednosti i održivosti.

U svjetlu rastuće zabrinutosti oko učinaka rudarenja na krhke dubokomorske ekosisteme i oko stvarnih troškova operacija, međunarodni pokret organizacija za zaštitu prirode, finansijskih subjekata i poslovnih lidera poziva na hitni moratorij ili privremeno suspendovanje rudarenja morskog dna sve dok sveobuhvatno naučno istraživanje ne donese tačnu procjenu učinka ovih aktivnosti na okoliš i rizika koje predstavljaju za ekosisteme morskog dna i cijeli okean. Ovaj pokret podržava više država s visokim i niskim dohotkom u koje, između ostalih, spadaju Fidži, Meksiko, Palau, Kanada, Brazil i Švedska, ali ga, nažalost, do danas nije podržala nijedna afrička država.

Ovo rudarenje ima duboke implikacije za Afriku čije države moraju upitne kratkoročne ekonomske dobitke odvagati u odnosu na potencijalnu dugoročnu ekološku štetu. Konačno, minerali koji počivaju na međunarodnom morskom dnu pripadaju cijelom čovječanstvu kao njegova zajednička baština, što postavlja temeljna pitanja o našoj etičkoj odgovornosti. Cijena koju plaćaju naša planeta i njeni ekosistemi mogla bi biti neuporedivo veća od kratkoročnih ekonomskih koristi, što nas obavezuje na čuvanje delikatne ravnoteže naših okeana i prirode.

Rasprava o rudarenju morskog dna neće stati, ali kako se pojavljuju novi podaci i perspektive, afričke zemlje se moraju pobrinuti da se o ovom ključnom pitanju čuje i njihov glas. Sat otkucava, a današnje će odluke imati ogroman učinak na budućnost naše planete i dobrobit generacija koje tek dolaze.

Izvor: Al Jezeera

S engleskog prevela: M. Evtov rijecidjelo.ba