Veliki zid se prostire na 15 regija Kine: Peking, Jilin, Shaanxi, Heilongjiang, Qinghai, Liaoning, Ningxia, Tianjin, Xinjiang, Henan, Unutrašnja Mongolija, Shandong, Gansu, Shanxi i Hebei.
Riječ je o drevnoj seriji zidova i utvrda smještenih u sjevernoj Kini, sagrađenih prije otprilike 500 godina. Procjena je da se njegova duljina kreće od 1.500 do 5.000 milja, ali arheološka istraživanja provedena 2012. godine u Kineskoj državnoj upravi za kulturnu baštinu ukazuju da je zid više nego dvostruki od te duljine: 13.000 milja.
Ne može se vidjeti s Mjeseca
Robert Ripley, američki ilustrator, napravio je bogatstvo svojom igrom ” Vjerovali ili ne”, koja je proglasila Veliki zid kao najmoćniji rad čovjeka – jedinim koji je vidljiv sa Mjeseca. Ta izjava nije uopće bila utemeljena na nikakvim dokazima, budući da je izrečena 30 godina prije nego što je itko bio u svemiru. Istina je uspostavljena jednom zauvijek tijekom prvog kineskog svemirskog leta 2003. godine, kada je astronaut Yang Liwei rekao da ne može ništa vidjeti iz orbite.
Kinezi Kineski zid ne nazivaju “velikim zidom”
Kineski izraz za Zid izranja iz daleke prošlosti kada je svaki grad imao svoj zid. Tako je temeljna bila veza između zidova i gradova da su Kinezi upotrijebili jednu riječ za oba pojma, i još uvijek to čine. Evo, u standardnom sažetom rječniku Oxford Union Pressa: Chéng: “1. Grad; 2. gradski zid ”.
Zid koji poznajete i volite nije star koliko mislite
Mnogi smatraju da je zid star 2.000 godina, međutim to nije slučaj. Njegova maksimalna starost je oko 500 godina.
Zid ne sadrži leševe
Drevne glasine govore da su ljudi koji su radili na zidu, tamo i pokopani. To vjerojatno potječe od glavnog povjesničara dinastije Han, Sime Qiana. Međutim, u Zidu nikada nisu pronađene kosti i nema nikakvih dokaza, pisanih ili arheoloških.
Postoji više od jednog zida
Nije riječ o samo jednom zidu, već o zidovima. Na mnogim mjestima zid se udvostručuje, utrostručuje čak i učetverostručuje.
Veliki zid nosi značajan dio kineske kulture. On je odavno ugrađena u kinesku mitologiju i simboliku. Najpoznatija legenda govori o rušenju dijela Zida uzrokovanim od strane Meng Jiangnuom, koja je gorko plakala zbog smrti svoga muža nakon što je umro dok je gradio zid. Ova se legenda širi kroz udžbenike, narodne pjesme i tradicionalne opere.
1/3 Zida je nestala
Veliki zid se stalno mijenja; da budemo specifičniji – iz godine u godinu nestaje. Jasno je da su dobro održavani dijelovi poput Badalinga samo nekoliko rijetkih iznimaka. Činjenica je da su mnoge zidne stranice pale u zapuštenost i da su u opasnosti da budu izgubljene zbog fizičkog trošenja i ljudskih aktivnosti. Ljudski vandalizam je najveća prijetnja. Prema statistikama UNESCO-a, gotovo trećina zidina je već nestala. Ono što danas preživljava su uglavnom kamene i ciglene konstrukcije iz dinastije Ming.
Vojnici, obični ljudi i kriminalci Izgradili su Kineski zid
Glavna sila za izgradnju Zida su bili vojnici. Na primjer, car Qin Shihuang naredio je generalu Mengtianu da povede oko 300.000 vojnika kako bi zaštitili obrambenu liniju i izgradili zid nakon što su porazili Hune. Ovaj projekt trajao je više od 9 godina. Osim tih vojnika, car Qin Shihuang također je prisilio obične ljude da se pridruže izgradnji ovog projekta. Bilo je i mnogo drugih dinastija koje su poduzimale iste radnje.
Kriminalci su bili prisiljeni na rad kao kaznu. Njihova bi se kosa obrijala a nosili su željezne prstene. Tijekom dana, naređeno im je da se izmjenjuju, patrolirajući zidom, dok su noću gradili i širili zid. Od njih se tražilo da rade 4 godine prema zakonima dinastije Qin.
Sekcija Jiankou najstrmiji je dio Velikog zida. Smatra se i jednim od najrizičnijih dijelova zida jer se pločice ne obnavljaju, a tlo obiluje divljim biljkama. Međutim, rizik koji je uključen donosi prilično mnogo uzbuđenja, što čini odjeljak Jiankou omiljenim među trekerima i avanturistima.
Kineski zid je izdržao test vremena. On je dokaz ljudske genijalnosti i volje. Očuvanje takvih drevnih struktura je bitno jer nam daju fascinantan pogled u našu prošlost i bogatu povijest ljudske civilizacije.