Vladarski tron Jelene Grube – kamena stolica iz Zemaljskog muzeja
Vladarski tron Jelene Grube (foto: Zemaljski muzej, editovano: M. Miljević-Đajić)
U Zemaljskom muzeju čuva se vladarski tron ili kamena stolica bosanske kraljice Jelene Grube.
Kamena stolica ili vladarski tron kraljice Jelene Grube danas se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i vjeruje se da je njoj pripadala.
Kamena stolica pronađena je u Bukovici i prenesena je u Zemaljski muzej 1956. godine. Sada je dio stalne postavke „Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku“. Ovaj spomenik je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2019. godine.
Selo Bukovica nalazi se na oko 4 km od ruševina srednjovekovnog grada Bokševce, odnosno Bukovca u blizini Konjica. Bukovica i okolina spadali su u takozvanu „Kraljevu zemlju“, zbog čega i ta okolnost ide u prilog pretpostavci o pripisivanju kamene stolice kraljevskoj porodici.
Vladarski tron slučajno je otkriven
Stolicu su pronašli dvojica mještana 1953. godine za koju su vjerovali da je imala funkciju nadgrobnika. Svakako, to nije bila njena izvorna lokacija.
Naime, na stolici je uklesan natpis ćirilicom. Na prednjoj strani je prikazano stilizovano stablo (drvo života). Na lijevoj bočnoj strani prikazana je figura žene sa krunom na glavi. Za nju se smatra da prikazuje kraljicu Jelenu.
Figura kraljice na bočnoj strani stolice (foto: Zemaljski muzej na fb)
Na desnoj strani predstavljena je figura muškarca koji drži mač. Iznad njega se nalazi grb koji se sastoji od scrolikog štita i šljema iznad njega. Mač je simbol vlasti i vjerovatno se radi o kraljevskom sucu ili dostojanstveniku.
Što se tiče prevoda natpisa, na spomeniku piše: Si (j)e grob Pavlovića Ivana.
Kraljica Jelena Gruba
Jelena Gruba je nakon smrti svoga muža 1395. godine, kralja Stefana (Stejepana) Dabiše, preuzela presto.
Nakon smrti Dabiše otvorila se mogućnost da ugarski kralj Žigmund dobije nasljeđe i krunu. Bosanski velikaši nisu mogli oko toga da se dogovore, pa je moćna vlastela donijela neobičnu odluku da se za kraljicu izabere udovica kralja Dabiše, Jelena (Gruba).
Budući da je Jelena već bila udata za Dabišu, njeno proglašenje kraljice je samo legalizovalo njenu postojeću ulogu. Ona je mogla da produži vladavinu u njegovo ime.
„Titulu kraljice Bosne, Žigmund je Jeleni priznao i nakon promjene na prestolu, Bosna je nastavila da bude vijerna ugarskom vladaru“, piše u radu istoričarke Aleksandre Fostikov.
O Jeleni Grubi nema detaljnih podataka prije braka sa Stefanom (Stjepanom) Dabišom. U sačuvanim izvorima, Jelena se prvi put pominje tokom vladavine supruga 1392. godine u dobrovačkim aktima, kao gospođa kraljica ili kraljica Bosne, eius consorti. Pored svog supruga učestvovala je u politici i potpisivala dokumenta.
Na osnovu postojećih izvor imala je najmanje 40 godina, budući da je u braku sa Dabišom bila oko 25 godina. Rodila mu je ćerku i imala je unuku.
Njihova veza sa Kotromanićima je morala da postoji jer kako bi Dabiša drugačije došao na vlast. Moguće da je bio brat Tvrtku I.
Nakon razdora kraljevstva na presto dolazi Ostoja 1398. godine, a zvanično se kruniše 1399. godine. Jeleni se gubi svaki trag, moguće je da se povukla u manastir i da je tu ostala do kraja života.
