Subota, 21 Decembra, 2024

U Maleziji otkriven dosad nepoznat jezik

Svijet nas još uvijek uspijeva nečim iznenaditi

U malom selu, pokraj rijeke Pergau u Sungai Rualu, lingvisti su pronašli ljude koji govore jezikom koji je do sada njima bio nepoznat. Jezik se zove jedek i govori ga oko 280 ljudi.

Za ovo pleme bi se moglo reći da je u nekim stvarima i pogledima na život puno naprednije od mnogih razvijenijih kultura. U ovoj zajednici vlada veća ravnopravnost spolova nego u zapadnjačkim društvima. Ne odobravaju nasilje kao ni natjecateljstvo među djecom.

Upravo takav način života se odrazio i na njihov jezik u kojem ne postoje riječi koje označavaju pojam posjedovanja kao što su, primjerice, kupiti, prodati, posuditi ili ukrasti. Međutim, imaju mnogo riječi koje označavaju razmjenu, dijeljenje i suradnju.

Lingvisti Niclas Burenhult i Joanne Yager sa Sveučilišta Lund iz Švedske su otkrili ovaj jezik dok su proučavali jezik jahai na tom istom području. Istraživači su već odavno otkrili ovo pleme i njegovi članovi nisu u potpunosti izolirani od vanjskog svijeta. Mnogi ljudi i znanstvenici su ih posjetili i proučavali, ali nitko nije zabilježio da pričaju na dosad nepoznatom jeziku.

“Shvatili smo kako veliki dio ljudi u selu govore drugačijim jezikom. Koristili su foneme, riječi i gramatičke strukture koje nisu postojale u jeziku jahai.”

Kako globalizacija sve više uzima maha, nepoznati jezici sve više izumiru. Trenutno se u svijetu govori preko 6000 jezika, a od toga 40% jezika bi uskoro moglo nestati. Prema mišljenu znanstvenika, u sljedećih 100 godina izgledno je da više od polovice ovih jezika više neće postojati.

Uz pomoć dokumentiranja i njegovanja jezika kao što je jedek, lingvisti se nadaju da će pridonijeti u očuvanju manje poznatih kultura jer moderna i urbana društva ugrožavaju i loše djeluju na kulturna bogatstva malih zajednica.

Geek.hr

 

Povezane vijesti

Pleme nakon 500 godina izašlo iz izolacije da upozori svijet: “Srce svijeta je bolesno”

Foto: Oslobođenje/OGT

Ravnotežu su ugrozila Mlađa braća, odnosno stranci, kako ih Kogiji nazivaju. S obzirom na štetu koju je izazvala kolonizacija, naziv za ljude koji ne mare i više je nego blag

Pravo na jezik: Problemi u BiH i kako do rješenja?

Slađan Tomić, ustupljena fotografija

Nit koja spaja ili kamen spoticanja? To je dilema kada treba ocijeniti ulogu jezika u postkonfliktnom bosanskohercegovačkom društvu u kojem je jezik drugog često osporavan, za čije priznavanje se vode sudske bitke i zbog čega su građani morali protestvovati.

Popular Articles