Proučavanjem uzoraka godova kod dugovječnih stabala stručnjaci mogu izračunati tačne datume događaja iz istorije Zemlje, kao što su na primjer kraći periodi ledenih doba…
Kako se mijenjaju godišnja doba, tako i drveće bilježi uspomene, mijenjajući izgled debla, u zavisnosti od količine vlage i sunca, kao i godina koje prolaze.
Svakog proljeća i ljeta debla rastu u visinu i šire se, a dodatni centimetri slažu se na već postojeće godove. Kad se stablo posiječe, prema godovima se može zaključiti koliko je drvo staro i koliko je naraslo svake godine. Stabla obično brže rastu kad su mlada pa su godovi blizu sredine najširi.
Dendrohronolozi, stručnjaci koji se bave proučavanjem godova koriste se podacima sa debla kako bi saznali nešto više o tome kako se mijenjala klima tokom vremena. U dobrim godinama, kada u sezoni rasta drveće prima dovoljno topline i vlage, stabla snažno rastu, a njihovi godovi su široki. Za loših vremena godovi su posebno tanki.
Kod biljaka koje žive u tropskom i suptropskom području, gdje su uslovi manje-više ujednačeni, godovi se ne mogu razgraničiti. Takođe, kod stabala koja rastu uspravno, godovi su koncentrični, dok su kod onih koja su kosa i više horizontalna, godovi ekscentrični.
Proučavanjem uzoraka godova kod dugovječnih stabala, dendohronolozi su proanalizirali 7000 godina te uspjeli izračunati tačne datume događaja iz istorija Zemlje, kao što su na primjer kraći periodi ledenih doba.
