Foto: Viktor Smoliak/Unsplash
Postoji 17 vrsta ježeva i nalaze se u Evropi, Africi i Aziji. Mogu da žive u raznim staništima uključujući šume, poljoprivredna zemljišta, parkove i bašte. Ježevi se takođe dobro snalaze u našem urbanom staništu i mogu, pomalo iznenađujuće, veoma dobro da prežive u našim gradovima. Čak izuzetno dobro koriste groblja, željezničku zemlju, pustoš i javne i privatne bašte sve dok ima hrane, skloništa i mogućnosti povezivanja sa drugim ježevima.
Ove su se životinje pojavile na Zemlji prije otprilike 15 miliona godina.
Na njihovom tijelu ima otprilike 10.000 igala.
Iglice na tijelu ježa obnavljaju se svake tri godine i rastu oko godinu dana.
Činjenice iz života ježeva takođe govore da ove životinje imaju 36 zuba, koji ispadaju u starosti.
Ježevi hiberniraju 128 dana.
Mnoge vrste imaju kratak rep.
Mit je da love miševe. Nikada neće moći sustići miša.
Po svojoj prirodi ježevi su malo slijepi, ali vrlo dobro razlikuju boje.
U situaciji opasnosti imaju sposobnost da se sklupčaju u loptu.
Najjači i najopasniji otrovi, na primjer, arsen, cijanovodična kiselina i sublimat ne utiču na ježeve.
Imuni su i na otrov zmija, iako ih ne love.
Jež lako kontaktira s drugim domaćim životinjama i pripitomljuje se.
Foto: George Kendall/Unsplash
Mnogo je grinja pričvršćeno za njihove iglice.
Ježevo upoznavanje novog mirisa smiješna je pojava. Životinja najprije okusi predmet ližući ga, a zatim ga trlja iglama.
Tokom hibernacije jež gubi veliku količinu vlastite težine pa kad se probudi, počinje da jede.
U situaciji ozbiljne opasnosti počinje vršiti nuždu i valjati se u vlastitom izmetu.
Nekada se vjerovalo da ježevi kradu mlijeko pravo iz kravljeg vimena, što je možda bio razlog zašto im ljudi tako često ostavljaju mlijeko. Ali oni su zapravo netolerantni na laktozu – tako da ako želite da hranite ježa iz svog lokalnog komšiluka, vlažnu hranu za mačke ili hranu za ježeve možete kupiti u većini baštenskih centara.
Uprkos svom slatkom izgledu, ovi mali šiljasti sisari su proždrljivi grabežljivci i imaju raznoliku ishranu. Jedu crve, puževe, uši, stonoge, bube i druge male insekte. Ponekad mogu da jedu i žabe, bebe ptica, zmije, ptičja jaja i voće.
Imaju odličan sluh i njuh.
Komunikacija ovih životinja odvija se uz pomoć zvižduka.
Kad se ježevi naljute, smiješno gunđaju.
Trudnoća ježa traje sedam sedmica, a mali ježevi se rađaju potpuno slijepi i bez igala.
Oči novorođenih ježeva otvaraju se tek 16. dana.
Veliki ježevi žive od četiri do sedam godina, a mali od dvije do četiri godine.
Ježevi su sada navedeni kao „skoro ugroženi“ na crvenoj listi Međunarodne unije za očuvanje prirode nakon pada broja od najmanje 30% tokom protekle decenije. Dok su ježevi nekada bili uobičajeni širom Evrope, a do sada su bili navedeni kao „najmanje zabrinjavajući“ na crvenoj listi, urbani razvoj, intenzivna poljoprivreda i putevi guraju ih ka izumiranju, koji su fragmentirali njihovo stanište.