Subota, 21 Decembra, 2024

Šest tajni japanskog obrazovnog sustava koje djecu pripremaju na uspjeh

Japanci školovanje smatraju vrlo važnom odskočnom daskom. Primjera radi, u SAD godišnje se u školu ide 180 dana, odnosno 160 za maturante. Iako postoji mnogo sličnosti između japanskog obrazovnog sistema i onih u drugim zemljama, nekoliko je aspekata koji ga čine jednim od najdjelotvornijih na svijetu.

1. Djeca u Japanu ne rade kontrolne zadatke do 4. razreda

Možda se čini neobičnim, ali japanske škole manire stavljaju ispred znanja. Njihov cilj je da u prve tri godine uspostave dobre modele ponašanja i navike kod djece, a ne da ocjenjuju njihovo znanje. Uče djecu kako da budu velikodušna i empatična. Važno im je da djeca nauče kako da poštuju druge, te da razviju nježnu vezu sa prirodom i životinjama.

2. Učenici sami održavaju prostor čistim

Iako škole u ostatku svijeta zapošljavaju domare i spremačice, u Japanu to nije slučaj. Tamo su učenici odgovorni za čistoću učionica, kantina, pa čak i toaleta.

Japanski obrazovni sistem vjeruje da zajedničko čišćenje podstiče učenike da pomažu jedni drugima i da rade u timovima. Provođenjem vremena brišući stolove i čisteći podove, đaci uče da poštuju kako svoj, tako i rad ostalih.

3. Đaci jedu zajedno s učiteljima

U Japanu se smatra da kada učenici i učitelji jedu za istim stolom, to može pozitivno uticati na izgradnju povjerenja između njih. U toku obroka mogu se odvijati razgovori koji doprinose izgradnji toplije, porodične atmosfere.

Takođe, japanski obrazovni sistem obezbjeđuje djeci zdrave i uravnotežene obroke. U javnim osnovnim i srednjim školama ručak se sprema prema standardizovanom jelovniku koji su razvili zdravstveni radnici i kvalifikovani kuvari.

4. Učenici nakon nastave pohađaju radionice

Radionice su vrlo popularne u Japanu, a održavaju se nakon završetka redovne nastave. Na njima učenici stiču nove vještine, a djeca ih pohađaju i tokom vikenda i praznika.

5. Japanski učenici uče poeziju i japansku kaligrafiju

Japanska kaligrafija, koja se naziva i Šodo, oblik je umjetnosti u kojem ljudi ispisuju znakove. S druge strane, haiku je oblik poezije u kojem se jednostavnim frazama čitaocima prenose duboke emocije. Smatra se da ovaj oblik poezije ima intelektualne, terapeutske i estetske uticaje. Obe tehnike uče djecu da poštuju svoju tradiciju i cijene svoju kulturu.

6. Gotovo svi učenici nose školske uniforme

Jedinstvena politika u gotovo svim srednjim školama u Japanu, a u cilju uklanjanja prepreka i pomaganja učenicima u promovisanju osjećaja zajedništva, jeste kodeks oblačenja. On omogućava usmjeravanje pažnje učenika prema učenju, a djecu podstiče na samoizražavanje drugim metodama, a ne samo kroz stil oblačenja.

Index.hr

Povezane vijesti

Uzbuna u ministarstvima obrazovanja

Ilustracija Nakon što su objavljeni rezultati koji pokazuju slaba postignuća učenika iz BiH u matematici i prirodnim znanostima, odgovorni u sistemu obrazovanja sazvali su hitne...

AI i obrazovanje – Vrijeme klasike i sajberpanka

Foto: AI foto/Freepik Svijet neprestano prolazi kroz promjene. Za neke su potrebni vijekovi, dok neke stignu u treptaj oka. Vještačkoj inteligenciji (AI – artificial intelligence)...

Popular Articles