Sadnja “kišnih bašta” može smanjiti poplave

Foto: The Royal Horticultural Society

“Kišne bašte” upijaju oticanje, filtriraju zagađivače i snižavaju temperaturu okoline.

Kako ekstremne padavine postaju sve češće, jedan odgovor je sadnja kišnih vrtova. Plitko i spušteno zemljište ispunjeno upijajućim, ali drenirajućim tlom i zasađenom vegetacijom, kišni vrt apsorbira otjecanje i sprječava njegovo trenutno istjecanje u vodene tokove. To pomaže u smanjenju mogućnosti poplava.

Takođe manje atraktivne kao objekti za bioretenciju, biljke i zemlja zadržavaju vodu umjesto da je puštaju da teče kao što to čine tvrde površine. Zamjena betonskih i popločanih površina kišnim baštama ublažava obilne padavine.

Kišne bašte su obično zasađene velikim brojem divljih vrsta. Otpornost na kratke periode poplava je neophodna tako da močvarne biljke kao što je perunika cvjeta bolje od mediteranskih vrsta. Lako se održavaju i obično ne zahtijevaju zalivanje osim u veoma suvim uslovima.

Kao sekundarna korist, kišna bašta filtrira zagađivače i sprječava ih da uđu u vodene tokove. Zagađenje je poseban problem sa atmosferskim vodama jer se oticanje ne upija u zemlju kao normalne padavine. Kišna bašta hvata i razlaže mnoge zagađivače prirodnim procesima.

Zasađena površina takođe smanjuje temperaturu okoline u poređenju sa površinom kao što je beton.

Mnogi projekti širom svijeta podstiču stvaranje kišnih bašta u urbanim sredinama i pretvaranje postojećih zelenih površina u kišne bašte koje su atraktivne i veoma funkcionalne.

Guardian