Razne studije utvrdile su da je utjecaj raspoloženja na naše zdravlje kud i kamo veći nego što se do nedavno mislilo.
Kada smo bijesni raste nam krvni tlak, od ljubomore ne možemo spavati, zbog čega nam slabi organizam, od stresa se dobivaju dijabetes i razna kardiovaskularna oboljenja. O svemu tome smo mnogo puta slušali i čitali. Međutim, posljednjih godina razvila se posebna oblast medicine, psihosomatska medicina, koja se isključivo bavi istraživanjem kako raspoloženje utječe na zdravlje.
Razne studije utvrdile su da je utjecaj raspoloženja na naše zdravlje kud i kamo veći nego što se do nedavno mislilo.
Svađa
Skupina američkih znanstvenika ustanovila je da kada se sa nekim svađamo, sami sebi podižemo krvni tlak. Tako prouzrokovana hipertenzija kasnije se teško liječi i može uzrokovati dugoročne posljedice. Čak i posle više sedmica nakon svađe, ako se sjetimo te neugodne situacije, tlak nam ponovo skače.
Što se više i češće sa nekim svađamo, sve više povećavamo rizik da se razbolimo. Ako smo skloni svađama do te mjere da se sa nekim svakoga dana raspravljamo, negativni učinci po zdravlje su dvostruko veći. A zašto je to tako? Zato što dok svađa traje, pojačava se lučenje cikotina, tvari koje uzrokuju upalne procese u organizmu, artritis, dijabetes, kardiopatska oboljenja, pa čak i tumore.
Psihički pritisak
Stalan psihički pritisak je jako negativan za fizičko zdravlje. Stručnjaci sa Stanforda ustanovili su da ako mozak trpi konstantan pritisak dolazi do opstrukcije svih dugoročnih projekata, slabljenja pamćenja i preciznosti, brzog zamaranja i depresije. Višegodišnji, kronični stres ima za posljedicu rast razine glukoze i masnih kiselina u krvi.
Zato osobe koje su stalno pod stresom spadaju u rizičnu skupinu da obole od dijabetesa i raznih kardiopatija. Pod stresom raste i razina lošeg kolesterola.
Ljubomora
Bez premca, ljubomora je negativno osjećanje koje se najogre odražava na naše fizičko zdravlje. Ustvari, ona obuhvaća više negativnih emocija odjednom – strah, stres i bijes. Zato se od ljubomore pojačava lučenje adrenalina što uzrokuje nesanicu.
Nije dobro ni prikrivati osjećaje, jer potiskivanjem emocija također raste koncentracija adrenalina, srce ubrzano kuca i povećava se krvni tlak.
Plač
Zanimljivo je da dok plačemo u znatnoj mjeri se oslobađamo negativnih emocija. Britanski znanstvenici tvrde da njih bukvalno izbacujemo iz organizma kroz suze.
Ako se uzdržavamo od plakanja bićemo još više ranjivi, jer nismo iskoristili način koji nam je priroda dala da se oslobodimo štetnih tvari koje utječu na imunološki sustav, moždanu aktivnost, pa čak i na sustav probavnih organa. Suze su, dakle, višestruko korisne.
Zaljubljivanje
Kada smo zaljubljeni, u našem organizmu raste razina faktora razvoja neurona (NFG) i to sa dužim efektima koji traju čak do godinu dana.
NFG je tvar koja obnavlja stanice mozga, regenerira živčani sustav i poboljšava pamćenje.
Smijeh
Kada se čovjek glasno smije, dolazi do opuštanja mišića i opada lučenje hormona stresa, pa samim tim i krvni tlak postaje stabilan. Stručnjaci sa američkog sveučilišta Maryland utvrdili su da smijeh smanjuje rizik od srčanog udara, jer umanjuje posljedice stresa koji oštećuje unutarnje stijenke krvnih žila. Odgovarajuća doza smijeha je poput tjelesnih vežbi – sagorijeva kalorije i dovodi do aktiviranja više od 400 mišića.
Da zaključimo, smijeh stopira lučenje kortizola i epinefrina, hormona koji izazivaju stres; snižava razinu kolesterola u krvi; umanjuje količinu loših proteina koji mogu uzrokovati aretrosklerozu; regulira krvni tlak i potiče lučenje endorfina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje koji istovremeno ublažava bol. Zato nađite načina da svakoga dana priuštite sebi dovoljnu dozu smijeha, bar toliko možete učiniti za sebe i svoje zdravlje.
Izvor: Pixelizam