Pravila sreće prema Schopenhaueru

Arthur Schopenhauer je bio briljantni njemački filozof, čiji je uticaj okarakterisao drugu polovinu 18. vijeka i početak 19. vijeka. Istakao se pesimističnim stavom prema svijetu i životu u svom glavnom djelu “Svijet kao volja i predstava”. 

Njegov veliki realizam i mudrost spriječili su ga da vidi svijet “sav ružičast i u cvijeću”. Međutim, Šopenhauer je napisao esej u kojem je ilustrovao 50 pravila za postizanje sreće.

Sreća je jedan od onih nepreciznih pojmova koji su tokom istorije budili suprotne i neskladne misli. Delimo ideju da je to osjećaj sitosti i radosti, ali svako od nas dolazi u ovo stanje iz različitih razloga. U stvari, mnogi tvrde da to čak nije ni stanje, već prolazna percepcija.

“Radost života je uvijek imati šta raditi, nekoga voljeti i nešto čekati.”
~ Tomas Čalmers

Schopenhauer je razvio koncept sreće zasnovan na razboritosti i etici. Prema njegovom razmišljanju, sreća ima mnogo više veze sa unutrašnjim mirom nego sa ushićenjem ili radošću. Od njegovih 50 pravila za sreću, odabrali smo 10 koja vam se mogu pokazati neprocenjivima.

Izbjegavajte zavist, osnovno pravilo u Šopenhauerovoj misli

Pravilo broj 2. Izbjegavajte zavist. Znamo koliko je zavist surova i neumoljiva pa ipak, neumorno se trudimo da je pobudimo u drugima. Zašto?

Zavist je vrlo negativna sila koja može zauzeti naše srce i blokirati našu radost življenja. Oni koji su previše usredsređeni na ono što drugi rade, osjećaju da zanemaruju zadatak izgradnje sopstvene sreće.

Odvojite se od rezultata

Pravilo broj 7. Temeljito razmislite o nečemu prije nego što se upustite u to i, nakon što završite, ne opsjednite se rezultatima, već se potpuno odvojite od toga.

Jednostavno je stvar uložiti sav trud u ono što radimo, jer to jedino zavisi od svakog od nas. Moramo imati zadovoljstvo što smo to dobro uradili. Ostalo nije važno.

Dozvolite sebi da budete srećni

Pravilo broj 13. Kada smo srećni, ne moramo da se pitamo da li imamo razloga za sreću.

Mnogi osjete čudan osjećaj, gotovo osećaj krivice, kada su srećni. To je zato što drugi ljudi pate ili zato što patnju smatraju vrijednijim osjećajem od sreće. Važno je otrgnuti se od ovih ideja i moći osjećati radost, bez uslovljavanja.

Ostavite fantazije po strani

Pravilo broj 18. U svim stvarima koje utiču na naše blagostanje ili nelagodu, naše nade i strahove, fantazija se mora držati podalje.

Sa našim strahovima, kao i sa našim ambicijama, imamo tendenciju da pustimo mašti na volju. Iz tog razloga na kraju vidimo opasnosti veće nego što zaista jesu ili uvećane uspjehe koji se, međutim, ne ostvaruju samo sanjanjem.

Izbjegavajte nesreću

Pravilo broj 22. Živjeti srećno može značiti samo živjeti što je manje nesrećno.

Iako se to može činiti očiglednim, ne izbjegavaju svi nesreću. Zapravo postoje oni koji je traže i naravno nalaze. Za Šopenhauera je od suštinskog značaja da izbjegne ili eliminiše sve one situacije koje uzrokuju nesreću, jer u suštini nisu neophodne i samo su izvor novih poteškoća.

Vrednujte ono što imate

Pravilo broj 25. Moramo gledati na ono što imamo kao da nam ga neko krade. Bilo da se radi o predmetu, zdravlju, prijateljima, partneru, mužu ili djeci, većinu vremena shvatamo njegovu vrijednost tek nakon što ih izgubimo.

Svakog dana treba da se probudimo i razmislimo o tome šta imamo i na čemu treba da budemo zahvalni. Počevši od dodatnog dana života, krova nad glavom, kreveta…

Angažujte se i učite

Pravilo broj 30. Potruditi se ili naučiti nešto neophodno je za sreću ljudi.

Imati planove i projekte izvor je uzbuđenja u životu. Nije važno da li je program uzgoj biljke ili priprema ukusnog ručka. Ovi mali napori su bogatstvo. Isto tako, učenje nam uvijek omogućava da shvatimo da rastemo i sazrevamo i to doprinosi životnoj sreći.

Briga o svom zdravlju

Pravilo broj 32. Najmanje devet desetina naše sreće zasniva se isključivo na zdravlju.

Bolesti potpuno menjaju perspektivu života. Oni koji su morali da trpe toliko bola, nelagodnosti ili ograničenja to dobro znaju. Zdravlje je pravo bogatstvo o kojem treba voditi računa da biste uživali u bilo čemu drugom.

Budite samilosni prema sebi

Pravilo broj 34. Kada analiziramo svoj život i svoje greške, moguće je pretjerati u prekorivanju sebe.

Prvi oblik dobrote je onaj prema sebi, rekao je Šopenhauer. Važno je procijeniti sebe, prepoznati greške i učiti na njima. Umjesto toga, moramo izbjegavati da se grdimo, kritikujemo sebe više nego što je potrebno ili se strogo kažnjavamo. Na kraju je beskorisno.

Pripremite se za protok vremena

Pravilo broj 35. Ono što najčešće i gotovo nužno zanemarujemo i prestajemo uzimati u obzir u svojim životnim planovima su promjene koje donosi vrijeme.

Kad smo mladi, imamo osjećaj da je starost nešto što se tiče drugih, nikada nas. Ova maštarija sprečava nas da se pripremimo za onu budućnost u kojoj odlazak godina donosi nove granice i novu ranjivost. Oni koji se pripremaju za starost bolje će doživjeti tu fazu života.

Prevod i obrada Ana Muratović – bebamur.com