Foto: Noureddine TAQI/ Unsplash
Mačke su poznate po svojoj iznimnoj čistoći, a mnogi ih vlasnici biraju upravo zbog te osobine. Prosječna mačka može provesti i do polovice svog budnog vremena u dotjerivanju, što je važno za higijenu, zdravlje i sigurnost.
No, iako je lizanje krzna dio normalnog ponašanja, u nekim slučajevima može prijeći u opsesiju i ukazivati na dublje poteškoće, piše The Spruce Pets.
Urođeni instinkt za čistoćom
Od prvog trenutka života mačići doživljavaju moć dotjerivanja. Majka mačka odmah nakon okota čisti svoje mladunce hrapavim jezikom, potičući im disanje i kasnije obavljanje nužde. Već s nekoliko tjedana mališani oponašaju majku i sami se...
Foto: Pixabay
Uz obalu Britanske Kolumbije primijećeno je jato pacifičkih delfina bijelih bokova kako sarađuje sa orkama - tradicionalnim neprijateljima.
Naučnici kažu da su dokumentovali delfine i lokalnu populaciju orki poznatu kao Sjevernorezidentne orke kako se udružuju u lovu na osnovnu hranu orki - lososa. Iako se druge grupe orki hrane delfinima, Sjevernorezidentne to ne čine, piše 021.rs.
Ipak, ovo je prvi put da je ovakvo ponašanje saradnje između dvije morske vrste sisara dokumentovano, izvjestili su istraživači.
"Gledati ih kako rone i love u sinhronizaciji sa delfinima potpuno mijenja naše razumijevanje značenja tih susreta", rekla je Sara Fortjun, predsjednica Kanadske federacije za zaštitu...
Foto: Wikimedia
Pozitivni uticaji terapija uz pomoć životinja dugo su bili zanemareni, ali danas se njihov značaj sve više uvažava. Životinje postaju cijenjeni saradnici u terapiji, od psihijatrijskih tretmana i korektivnog obrazovanja, preko rehabilitacionih programa u zatvorima, pa sve do pružanja utjehe studentima tokom ispitnih rokova.
Uključivanje životinja u različite vrste tretmana donosi brojne koristi. Istraživanja pokazuju da samo njihovo prisustvo, kao i aktivno učešće u terapijskim procesima, može pozitivno uticati na ljude na više emocionalnih, mentalnih i fizičkih nivoa, piše Pet magazin.
Prednosti terapijskih tretmana uz pomoć životinja
Fizički nivo: Životinje mogu unaprijediti fizičko blagostanje time što utiču na stabilizaciju kardiovaskularnog...
Foto: Pixabay
Dijabetes, gojaznost i rak sve su učestaliji kod kućnih ljubimaca, stoke i divljih životinja, što signalizira da globalni porast nezaraznih hroničnih bolesti nije rezervisan samo za ljudsku populaciju. Naučnica Antonija Mataraga ističe da su klimatske promene, zagađenje i loša ishrana zajednički pokretači bolesti kod ljudi i životinja
Od kućnih ljubimaca preko stoke do morskih kornjača i kitova, različite vrste životinja širom sveta pate od istih hroničnih bolesti kao i ljudi. Drugim rečima, dijagnoze dijabetesa, gojaznosti, artritisa, pa čak i raka postaju sve zastupljenije i u životinjskom carstvu.
Slično kao kod ljudi, ove nezarazne bolesti i u slučaju životinja važe za...
Foto: wag wag
Saradnja Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci, Ornitološkog društva „Naše ptice“ i UG WagWag učinila je prostor Kampusa sigurnijim za zaštićene vrste ptica koje u njemu borave.
Ovo je priča o jednoj sovi koja je spasila živote mnogih ptica na Kampusu, a počela je prije skoro oko godinu dana.
”Mala sova leži u travi u Kampusu. Studenti su je sklonili u kartonsku kutiju koju su našli, ali ne znaju kako da joj pomognu…” i nije bila tako neobična poruka u inboksu UG WagWag. Članovi tima su znali proceduru: odvešće sovu u BL Vet, a onda pozvati Draška Adamovića iz Ornitološkog društva...
Foto: Tapio Haaja/ Unsplash
Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, građani ove zemlje već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom.
Finska je i 2025. godine proglašena najsretnijom zemljom na svijetu prema World Happiness Reportu, i to osmi put zaredom.
Bosna i Hercegovina se, prema istom izvještaju, nalazi na 56. mjestu globalne liste, u rasponu između 48. i 67. pozicije, s ukupnim indeksom sreće od 6,136.
Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, građani ove zemlje već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom.
Stručnjaci navode da se ključ ne krije...
Foto: Paulette Wooten/Unsplash
Tekstovi uspješnih hit-pjesama u Sjedinjenim Američkim Državama postali su tokom posljednjih decenija jednostavniji i negativniji, uz veći udio takozvanih riječi povezanih sa stresom, pokazuje studija Univerziteta u Beču.
Autori istraživanja, psiholozi Mauricio Martins i Markus Foramiti, navode da ovi nalazi mogu da ukažu i na emocionalno stanje slušalaca. „Ljudi teže muzici koja je u skladu sa njihovim raspoloženjem“, rekao je Foramiti, prenosi Špigel.
U analizi, objavljenoj u naučnom časopisu Scientific Reports istraživači su ispitali tekstove 100 najpopularnijih pjesama na listi Billboard Hot 100 u SAD u periodu od 1973. do 2023. godine, to je ukupno 20.186 numera, prenosi RTS.
Za...
Stari, napušteni stadion na Tajvanu od potencijalne ruševine ili nekog stambeo-poslovnog kompleksa je transformisan je u zadivljujuću zajedničku baštu.
"Fudbalski stadion Džongšan" napušten je 2008. godine, a nedavno je pretvoren u urbanu baštu za mještane u kojoj mogu da uživaju, ali i uzgajaju sopstvenu hranu. U pitanju je intervencija u prostoru u nokvoru nacionalnog tajvanskog program "Vrtni grad".
Osim bašti na tribinama prostor je prenamenjen pa se tamo mogu naći i barovi, restorani, mali konferencijski centar...
Zanimljivo je da je ovaj nekadašnji bejzbol, pa fudbalski stadion, posjećeniji više nego ikad u svojoj istoriji i postao je turstička atrakcija u gradu, prenosi N1.
View...
Foto: Printscreen youtube
Karahundž je drevno mjesto za koje se vjeruje da je od Stounhendža starije najmanje 3.500, a od egipatskih piramida najmanje 3.000 godina.
Ovaj drevni kompleks zauzima oblast od preko 7 hektara i pruža posjetiocima uvid u brojne neobične crteže koje su stvarale drevne civilizacije koje su naseljavale taj region prije nekoliko hiljada godina.
Mnogi posjetioci ovog drevnog nalazišta se slažu da ono u velikoj mjeri liči na Stounhendž.
Glavna sličnost je u čudnim kružnim šablonima kamenja, ali u tome da arheolozi nemaju ni najmanju ideju čemu ovo kamenje služi.
Postoje brojne teorije o tome čemu je ovo drevno nalazište bilo namijenjeno,...
Foto: YT/Printscreen
Kineski ogromni napori "ozelenjavanja" tokom proteklih nekoliko decenija aktivirali su vodni ciklus zemlje i preusmjerili vodu na načine koje naučnici tek počinju shvaćati.
Kineski pokušaji da uspore degradaciju zemljišta i klimatske promjene sadnjom drveća i obnavljanjem pašnjaka pomjerili su vodu širom zemlje na velike, nepredviđene načine, pokazuje novo istraživanje.
Između 2001. i 2020. godine, promjene u vegetaciji smanjile su količinu svježe vode dostupne ljudima i ekosistemima u istočnoj monsunskoj i sjeverozapadnoj sušnoj regiji, koje zajedno obuhvataju 74 odsto teritorije Kine, prema studiji objavljenoj u časopisu "Earth's Future". U istom periodu, količina dostupne vode povećala se na Tibetskoj visoravni, koja čini...
