Na jugu Sibira, u planinama, stepama i tajgi žive Hakasi – narod koji je sačuvao drevnu tradiciju šamanizma. Oni i dan-danas zahvaljuju duhovima i poštuju pretke u monumentalnim nekropolama. Naša dopisnica posjetila je jednu od najpoznatijih hakaskih šamanki.
Sat vremena hoda od imperijalnog grada Kuska, uspon vodi do impresivne visoravni na 3.600 metara nadmorske visine. Dah zastaje pred kiklopskim zidovima zvanim Saksajvuman. Oni su razliciti od Stonehenge-a, egipatskih i piramida Maja. Drugaciji od bilo kojih predistorijskih megalita. Kada su ih prvi put ugledali, spanjolski hronicari su belezili: "Ove spektakularne zidine nemaju poredjenja u Starom svetu".
Kako nikakvog dokaza – osim priča – u prilog teoriji o postojanju Amazonki nije bilo, pitanje je i dalje ostalo otvoreno: jesu li one uistinu postojale?
Iako nisu jestiva, ili čak ni toliko “čokoladna”, Čokoladna Brda u Boholu na Filipinima su fascinantan prirodni fenomen koji se sastoji od oko 1.700 brda koja se nalaze na jednoj ravnici. Sva brda imaju sličan oblik, a razlikuju se u visini koja varira od 30 do 120 metara. Veći deo godine, Čokoladna Brda su jarko zelene boje, ali tokom sezone kada vlada suša, brda postaju smeđe kupole, otuda i nazvane Čokoladne. Kada se pogleda sa visine, ova velika ravnica odjednom dobije izgled kutije pune ukusnih bombonjera.
Još malo pa će nam doći Nova godina, dvanaest mjeseci, 365 dana. Dolaze nam nove ljubavi, rođendani, rođenja, smrti. Par slobodnih dana praznika napravit će nam dobar početak, pozvat ćemo prijatelje koje smo skoro zaboravili, poklonit ćemo zagrljaje i dobiti ih. Ali, znamo li zašto baš po tom datumu slavimo taj praznik, zašto je baš prvi januar praznik i početak računanja naredne godine.
Ovaj savršen primer piedmont glečera, koji nastaju kada se obilna glečerska masa iz doline izlije u ravnicu niže nadmorske visine u pravilnom obliku, nalazi se na severoistoku Grenlanda. Njegov izgled slikovito opisuju kao testo za palačinke tek izliveno u džinovski tiganj.
Prema anketama, većina ljudi je naklonjena društvenim promjenama. Bilo da je riječ o reformi životnog stila, zdravstva, zaštiti okoliša i gospodarstvu, mase vjeruju u promjenu kao imperativ. No, koliko daleko su mnogi spremni ići kako bi živjeli održiv, povezan i sretniji život?
Prvog novembra 1512. godine javnosti je predstavljen veličanstveni plafon Sikstinske kapele u Rimu. Oslikan od strane mladog vajara u usponu, Mikelanđela, postao je jedan od najelegantnijih remek-dela italijanske renesanse, sa više od pet miliona turista koji mu se dive svake godine. U daljem tektsu predstavićemo vam sedam činjenica o čuvenom plafonu i umetniku koji ga je oslikao.
