Foto: Shutterstock
Kaže se da tradicija davanja poklona za praznike potiče od paganskog festivala “Saturnalije“, koji su stari Rimljani slavili tokom decembra. Rimljani bi jedni drugima poklanjali grnčarske ili voštane figurice – vjerovatno rimski ekvivalent darivanju čarapa za Božić, iako bi djeca često dobijala igračke, navodi Biotop Science. Davanje poklona je uobičajeno u svakoj modernoj kulturi i vjerovatno je bilo prisutno tokom čitave ljudske istorije. Štaviše, posmatranje ponašanja mnogih životinjskih vrsta otkriva kako je davanje poklona daleko od jedinstvene ljudske osobine.
Uzmite našeg najbližeg živog rođaka – bonoba, vrste šimpanze koja dijeli gotovo 99% svog DNK sa ljudima. Uočeni su kako...
Foto: Thinkstock
Kada se veze okončaju, tuga nije jedini problem - u digitalnom dobu, problem su sve češće i dijeljeni uređaji, lozinke i onlajn nalozi.
Prema istraživanju firme za sajber bezbjednost Certo Software, većina ljudi koji su dijelili svoje lozinke ili uređaje sa svojim nekadašnjim partnerima, kasnije su zažalili zbog toga. Više od polovine ispitanika je reklo da to ne bi trebalo činiti, i to sa dobrim razlogom.
Istraživanje je obuhvatilo 1.000 muškaraca i žena u SAD, starosti od 25 do 55 godina, koji su prošli kroz raskid u posljednjih 10 godina, a istraživači su pokušali da utvrde kako se ljudi odnose...
Foto: The Royal Horticultural Society
"Kišne bašte" upijaju oticanje, filtriraju zagađivače i snižavaju temperaturu okoline.
Kako ekstremne padavine postaju sve češće, jedan odgovor je sadnja kišnih vrtova. Plitko i spušteno zemljište ispunjeno upijajućim, ali drenirajućim tlom i zasađenom vegetacijom, kišni vrt apsorbira otjecanje i sprječava njegovo trenutno istjecanje u vodene tokove. To pomaže u smanjenju mogućnosti poplava.
Takođe manje atraktivne kao objekti za bioretenciju, biljke i zemlja zadržavaju vodu umjesto da je puštaju da teče kao što to čine tvrde površine. Zamjena betonskih i popločanih površina kišnim baštama ublažava obilne padavine.
Kišne bašte su obično zasađene velikim brojem divljih vrsta. Otpornost na kratke...
Ilustracija, foto: Google
Bebe rođene od 1. januara 2025. godine dio su Generacije Beta, nove generacijske skupine koja obuhvata rođene od 2025. do 2039. godine, objavila je istraživačka firma McCrindle.
Prema podacima ove firme, Generacija Beta će činiti 16% svjetske populacije do 2035., a mnogi njeni pripadnici doživjet će 22. stoljeće. Termin “Generacija Beta” dolazi nakon što je osnivač firme, Mark McCrindle, uveo pojam Generacija Alfa, koji se odnosi na djecu rođenu od 2010. do 2024. , prenosi N1.
Pregled generacijskih skupina u posljednjih 100 godina:
• Generacija Beta: 2025–2039
• Generacija Alfa: 2010–2024
• Generacija Z: 1997–2009
• Milenijalci: 1981–1996
• Generacija X: 1965–1980
• Baby Boomeri:...
Foto: Priscilla Du Preez/ Unsplash
Zagrljaj dokazano poboljšava zdravlje i povećava osjećaj sreće. Grljenje može da smanji strah, stres i bol, kao i da podrži rad imunog i kardiovaskularnog sistema.
Nauka dokazuje da redovni zagrljaji sa najbližima, čak i ako su kratki, mogu da imaju posebno pozitivne efekte na mozak i tijelo. Osoba bi trebalo da teži da dnevno dobije 8 do 12 čvrstih zagrljaja i da svaki traje oko 20 sekundi, piše Healthline.
Grljenje smanjuje stres
Naučnici kažu da davanje podrške drugoj osobi kroz dodir (zagrljaj) može da smanji stres kod osobe koja je utješena. To može čak da smanji i stres...
Foto: Google
„Praznično srce“ možda zvuči kao naslov nekog sladunjavog filma koji se pušta u vrijeme oko Nove godine, ali u pitanju je prilično opasno zdravstveno stanje. Iako se tokom praznika svi vole opustiti i zaboraviti na kontrolu u jelu i piću, gubi se iz vida kako neumjerenost u ukusnim užicima može jako brzo doći na naplatu.
Pojam „sindrom prazničnog srca“ koristi se već pedesetak godina, a ovo stanje je primjećeno na pacijentima koji su se žalili na srčanu aritmiju, pogotovo kod onih sa fibrilacijom atrija nakon obilne konzumacije alkohola. Ovakvih pacijenata je uvijek bilo više tokom vikenda i praznika, u...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Priroda nas oduvijek fascinira svojom raznolikošću – od beskonačnih okeanskih valova do vijugavih oblika rijeka i planina. Ljudski um često teži pronaći savršenstvo, posebno u obliku pravih linija, kutova i simetrije.
No, kada se osvrnemo oko sebe, čini se da priroda preferira nepravilnosti i složenost. Postavlja se pitanje: Postoje li uopšte savršeno ravne linije u prirodnom svijetu ili su one isključivo proizvod ljudske mašte i konstrukcija? U ovom tekstu istražit ćemo kako priroda oblikuje svijet oko nas, gdje bismo mogli pronaći “ravne linije” i zašto se često pokaže da su one daleko od savršenstva. Pripremite se za iznenađenja!
Šta...
Foto: Pixabay
Opština Milano utvrdila je uslove i proceduru i za podnošenje zahtjeva za sahranu ljubimca – zajedno sa vlasnikom.
„Po volji umrlog ili njegovih nasljednika, psi, mačke, glodari, ptice, ribe, kornjače, zečevi, hrčci, i sve druge životinje koje se drže kao ljubimci, mogu biti sahranjene na milanskim grobljima pored svojih vlasnika”, navodi se u odluci Gradske uprave, prenosi RTS.
Međutim, na nadgrobnoj ploči ili porodičnoj grobnici zabranjeni su bilo kakvi natpisi koji se odnose na kućnog ljubimca i postavljanje njihovih slika.
Dozvoljena je pak fotografija pokojnika zajedno sa njegovim ljubimcem.
„Sahranjivanje kućnih ljubimaca na gradskim grobljima je čin ljudskosti koji su mnogi čekali....
