Foto: Vasily Ledovsky/ Unsplash
Profesor Denis Čamo s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu donosi korisne savjete o zaštiti kućnih ljubimaca tokom zime. Govorio je o osjetljivosti određenih pasmina na niske temperature, pravilnoj njezi i ishrani na minusima, te sigurnom smještaju ljubimaca u hladnim uvjetima.
Kao i kod ljudi, navodi profesor, te promjene temperature mogu uticati prije svega na životinje koje su generalno lošeg zdravstvenog stanja, piše N1.
“To može biti od pogoršanja hroničnih oboljenja do stvaranja novih infekcija. Za većinu životinja koje su zdrave, pogotovo koje su u kućnim uslovima, mogu da utiču, ali ne značajnije. Bitna je njega, ne pretjerana, jer...
Foto: Pixabay
Najnovije istraživanje je pokazalo da se šimpanze koje žive u različitim okruženjima u Africi, od tropskih prašuma do savana, genetski adaptiraju na svoje stanište i razvijaju otpornost prema patogenim virusima, uključujući malariju.
Istraživači su ispitali genetski materijal uzet od 388 šimpanzi u 18 zemalja, a rezultati istraživanja su pokazali da lokalni uslovi oblikuju njihovu genetiku na raznovrsne načine, prenosi Rojters.
Šimpanze, koji su po DNK materijalu veoma bliski ljudima, razvile su otpornost na malariju u prašumama, objasnila je genetičarka sa Univerziteta u Londonu, Aida Andres.
"Ukoliko bismo identifikovali mehanizme adaptacije na patogene viruse kod čovjekolikih majmuna, to bi nam moglo pomoći...
Foto: David Mayilian
Psi žive sa ljudima ili uz njih hiljadama godina. Koristili smo ih za lov, čuvanje imovine, držanje stada na okupu i obavljanje mnogih drugih zadataka, ali danas se uglavnom drže kao ljubimci. Izgleda da su se ljudi toliko zbližili sa psima, pa su veze postale jače nego ranije.
Iako životi pasa kao kućnih ljubimaca danas mogu izgledati laki u poređenju sa njihovim precima, oni se i dalje suočavaju sa mnogim stresovima – uključujući posjete veterinaru.
Istraživači u Francuskoj su dokazali da način na koji se vlasnik psa ponaša kod veterinara, utiče na nivo stresa njihovog ljubimca, prenosi RTS.
Studija je...
Foto: Shutterstock
Kaže se da tradicija davanja poklona za praznike potiče od paganskog festivala “Saturnalije“, koji su stari Rimljani slavili tokom decembra. Rimljani bi jedni drugima poklanjali grnčarske ili voštane figurice – vjerovatno rimski ekvivalent darivanju čarapa za Božić, iako bi djeca često dobijala igračke, navodi Biotop Science. Davanje poklona je uobičajeno u svakoj modernoj kulturi i vjerovatno je bilo prisutno tokom čitave ljudske istorije. Štaviše, posmatranje ponašanja mnogih životinjskih vrsta otkriva kako je davanje poklona daleko od jedinstvene ljudske osobine.
Uzmite našeg najbližeg živog rođaka – bonoba, vrste šimpanze koja dijeli gotovo 99% svog DNK sa ljudima. Uočeni su kako...
Foto: Thinkstock
Kada se veze okončaju, tuga nije jedini problem - u digitalnom dobu, problem su sve češće i dijeljeni uređaji, lozinke i onlajn nalozi.
Prema istraživanju firme za sajber bezbjednost Certo Software, većina ljudi koji su dijelili svoje lozinke ili uređaje sa svojim nekadašnjim partnerima, kasnije su zažalili zbog toga. Više od polovine ispitanika je reklo da to ne bi trebalo činiti, i to sa dobrim razlogom.
Istraživanje je obuhvatilo 1.000 muškaraca i žena u SAD, starosti od 25 do 55 godina, koji su prošli kroz raskid u posljednjih 10 godina, a istraživači su pokušali da utvrde kako se ljudi odnose...
Foto: The Royal Horticultural Society
"Kišne bašte" upijaju oticanje, filtriraju zagađivače i snižavaju temperaturu okoline.
Kako ekstremne padavine postaju sve češće, jedan odgovor je sadnja kišnih vrtova. Plitko i spušteno zemljište ispunjeno upijajućim, ali drenirajućim tlom i zasađenom vegetacijom, kišni vrt apsorbira otjecanje i sprječava njegovo trenutno istjecanje u vodene tokove. To pomaže u smanjenju mogućnosti poplava.
Takođe manje atraktivne kao objekti za bioretenciju, biljke i zemlja zadržavaju vodu umjesto da je puštaju da teče kao što to čine tvrde površine. Zamjena betonskih i popločanih površina kišnim baštama ublažava obilne padavine.
Kišne bašte su obično zasađene velikim brojem divljih vrsta. Otpornost na kratke...
Ilustracija, foto: Google
Bebe rođene od 1. januara 2025. godine dio su Generacije Beta, nove generacijske skupine koja obuhvata rođene od 2025. do 2039. godine, objavila je istraživačka firma McCrindle.
Prema podacima ove firme, Generacija Beta će činiti 16% svjetske populacije do 2035., a mnogi njeni pripadnici doživjet će 22. stoljeće. Termin “Generacija Beta” dolazi nakon što je osnivač firme, Mark McCrindle, uveo pojam Generacija Alfa, koji se odnosi na djecu rođenu od 2010. do 2024. , prenosi N1.
Pregled generacijskih skupina u posljednjih 100 godina:
• Generacija Beta: 2025–2039
• Generacija Alfa: 2010–2024
• Generacija Z: 1997–2009
• Milenijalci: 1981–1996
• Generacija X: 1965–1980
• Baby Boomeri:...
Foto: Priscilla Du Preez/ Unsplash
Zagrljaj dokazano poboljšava zdravlje i povećava osjećaj sreće. Grljenje može da smanji strah, stres i bol, kao i da podrži rad imunog i kardiovaskularnog sistema.
Nauka dokazuje da redovni zagrljaji sa najbližima, čak i ako su kratki, mogu da imaju posebno pozitivne efekte na mozak i tijelo. Osoba bi trebalo da teži da dnevno dobije 8 do 12 čvrstih zagrljaja i da svaki traje oko 20 sekundi, piše Healthline.
Grljenje smanjuje stres
Naučnici kažu da davanje podrške drugoj osobi kroz dodir (zagrljaj) može da smanji stres kod osobe koja je utješena. To može čak da smanji i stres...
