Ponedjeljak, 6 Januara, 2025

Od Popaja do Hemingveja i Hičkoka – Ova kultna djela umjetnosti 1. januara 2025. postala su javno vlasništvo

Mornar Popaj

Popaj i Tintin, dva klasična stripska junaka, koja su se prvi put pojavila 1929. od 1. januara 2025. su u javnom vlasništvu, što znači da se njihov lik može koristiti bez dozvole ili plaćanja dosadašnjim vlasnicima autorskih prava.

Popaja je stvorio strip-crtač E. K. Segar, a prvi put se pojavio u novinama “Thimble Theater” 1929.

Prve riječi izgovorio je kada ga je drugi junak pitao da li je mornar.

“Misliš li da sam kauboj?”, sarkastično mu je odgovorio snagator sa lulom i mornarskom kapicom, što je to trebalo da mu bude i poslednja replika. Međutim, zadržao se kao stalni junak, koji će kroz decenije dobiti još mnogo prijatelja i neprijatelja, kao i čudesni izvor snage – konzervirani spanać.

Prvi kratki animirani filmovi sa njegovim likom snimljeni su 1933, tako da oni ostaju pod zaštitom, baš kao i film (1980) Roberta Altmana sa Robinom Vilijamsom u ulozi Popaja i Shally Duval kao Olive.

I inteligentni Tintin, koji je najprije trebalo da bude tek nedjeljni zabavni dodatak Belgijskom listu “Le Vingtième Siècle”, od ove Nove godine je u javnom vlasništvu, barem u onom obliku u kom je prvi put predstavljen.

Kasnije inkarnacije, kojih je bilo mnogo, i dalje će biti van domašaja javnosti, piše Euronews.

Prošla godina bila je prekretnica, kada je riječ o isteku autorskih prava, budući da je tada Miki Maus, prva Diznijeva animirana “zvijezda”, dospio u javno vlasništvo.

“To je pravi kovčeg s blagom! Postoji na desetine novih stripova s Mikijem u kojima prvi put govori i nosi poznate bele rukavice”, kaže Dženifer Dženkins, direktorka Djukovog centra za proučavanje javnog domena.

“Tu su i remek-dela Foknera i Hemingveja, prvi zvučni film Alfreda Hičkoka, Sesila B. Demila i Džona Forda, kao i neverovatna muzika Fetsa Volera, Kola Portera i Džordža Geršvina. Vrlo uzbudljivo”, kaže Dženkins.

Romani, filmovi, pjesme…

U javnom su vlasništvu i knjige poput Foknerove “Buka i bijes” i Hemingvejeve “Zbogom oružje”, kao i prvi Stajnbekov roman “Zlatni pehar”.

Priključiće im se i “Sopstvena soba” Virginije Volf, produženi esej, koji se smatra feminističkom prekretnicom u modernoj književnosti.

U javnom domenu je i “Ucjena” Alfreda Hichkoka, čije je snimanje započeto kao nemi film, ali je tokom produkcije odlučeno da se ipak ubaci zvuk, zbog čega postoje dvije različite verzije.

Povezane vijesti

„Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo“ – kako se odvija kulturni život van većih gradova u Bosni i Hercegovini

Foto: Impuls U manjim mjestima umjetnost i kultura postaju ključni faktori socijalne povezanosti, identiteta i prepoznavanja lokalnih vrijednosti. Daleko od velikih gradova, ako i jedan...

„Ako ljudi žele da znaju ko sam, neka slušaju moju muziku”- James Brown

 Foto: Forbes

James Joseph Brown bio je rodonačelnik funk muzike i glavna figura muzičkog plesa 20. vijeka.

Popular Articles