Napravljena Barbika po liku naučnice Džejn Gudal

Kompanija “Matel” predstavila je novu Barbiku, za koju proizvođač igračaka kaže da je napravljena od reciklirane plastike, kao dio svoje serije posvećene ženama koje nadahnjuju, hvaleći Gudaline revolucionarne studije o šimpanzama i naporima za njihovo očuvanje.

Odjevena u kaki košulju i kratke pantalone, sa bilježnicom u rukama, Gudalina lutka ima dvogled oko vrata i Dejvida “Sivobradog” pokraj sebe, repliku prve šimpanze koja se približila primatološkinji, dok je sprovodila svoje istraživanje u Nacionalnom parku Gombe, u današnjoj Tanzaniji u istočnoj Africi.

“Željela sam da lutka bude po mom liku čak i prije nego što se ideja pojavila. Gledala sam male djevojčice kako se igraju sa Barbikama i svakako u početku, sve su bile vrlo ‘djevojačke’ i mislila sam da je malim djevojčicama potreban neki izbor”, rekla je Gudal za Rojters. “Matel je promijenio svoju ponudu lutaka i ima svakakvih – astronauta, doktora i sličnih stvari. Toliko djece uči o meni u školi. Biće oduševljena što imaju Barbiku”.

Gudal (88) je započela svoje istraživanje u istočnoj Africi 1960. godine, promatrajući kako šimpanze izrađuju alate, love i jedu meso i pokazuju saosjećanje, među ostalim osobinama.

“Kada sam stigla u Gombe, bilo je predivno, moj san se ostvario. Ali, četiri mjeseca su šimpanze bježale od mene pa, iako je šuma bila predivna, nisam mogla da uživam ​​u njoj sve dok Dejvid ‘Sivobradi’ nije savladao strah i pomogao ostalima da takođe savladaju strah”, rekla je.

“Matel” je rekao da će se takođe udružiti sa Institutom “Džejn Gudal” i njenim pokretom za mlade “Roots & Shoots”, kako bi pomogao u edukaciji djece o njihovom uticaju na životnu sredinu.

“Vidim nas na ulazu u vrlo dugačak, vrlo mračan tunel sa malom svjetlucavom zvijezdom na kraju i nije dobro sjediti na ulazu u tunel i govoriti ‘Oh, nadam se da će ta zvijezda doći ka nama’. Nada je u djelovanju. Zaobilazimo sve te prepreke između nas i zvijezde, a to su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, siromaštvo, neodrživi stilovi života, zagađenje i drugo. I dok idemo tunelom, dopiremo do drugih, jer postoje ljudi koji rade na svakom od tih problema, ali tako često rade izdvojeno od ostalih”, rekla je Gudal.

Hina