Istraživači su u stvarnom vremenu promatrali kako se jezero na površini debelog leda na Grenlandu u nekoliko sati prazni kroz duboke pukotine i taj će fenomen, očekuje se, biti češći zbog klimatskih promjena.
Sloj leda na Grenlandu može biti debeo kilometar, a ljeti je uobičajeno da se dio površine otopi i stvori jezero. Ta jezera mogu poslije pronaći pukotinu u ledu, proširiti je pod tlakom i stvoriti golemi otvor koji se spušta do dna ledene kape kilometar niže.
Taj poznati fenomen teško je izravno promatrati, ali su glaciolozi Scott Polar Research Institutea u sastavu sveučilišta u Cambridgeu imali sreće kad su u srpnju 2018. došli na ledenjak Store na zapadu Grenlanda.
Nekoliko dana nakon dolaska, dvije trećine jezera ili gotovo pet milijuna litara, u pet sati su nestale s površine i propale u tlo. Na snimkama iz zraka koje je prije i poslije načinio omanji dron vidi se velika tamno plava elipsa koja se sužava u manji svijetlo plavi krug manje dubine.
“Bespilotna letjelica nam pomaže da načinimo visokokvalitetne snimke na područjima koja nisu sigurna za znanstvenike”, rekao je Tom Chudley, doktorand i pilot drona.
Ledenjak Store se pomakne 600 metara u godinu dana. Znanstvenici su vidjeli da naglo pražnjenje jezera na neko vrijeme povećava brzinu pomicanja ledenjaka s dva na oko pet metara dnevno. Voda koja prolazi ispod leda, naime, ‘podmazuje’ ledenjak.
Još više iznenađuje što je voda na nekoliko sati podigla golemi sloj leda za 55 cm, kažu znanstvenici.
“Led debeo kilometar podignut za pola metra, možete zamisliti koliki je tlak za to potreban”, rekao je Chudley.
Svrha istraživanja objavljenog u ponedjeljak u časopisu PNAS jest opširnije opisati nastanak tih golemih pukotina koje poslije postaju “autoceste” po kojima voda s površine teče u bazu kape, što može ubrzati pomicanje ledenjaka.
“Količina vode koja se prazni iz jezera može se povećavati na novim lokacijama za koje dosad nismo znali”, upozorio je Tom Chudley.