Kraljevina Holandija se prije 20 godina obavezala da će proizvesti dvostruko više hrane uz korištenje upola manje resursa. Danas je druga na svijetu po vrijednosti izvezene robe, poslije SAD, koje imaju 270 puta veću površinu.
Holandija ima 1,5 miliona hektara obradive zemlje, a godišnji izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda mjeri se sa 75 milijardi eura.
Savremena proizvodnja
Kompleksi staklenih bašta prostiru se na 175 jutara zemlje. Zahvaljujući njima, Holandija je postala svjetski lider u izvozu paradajza, kao i krompira i crvenog luka. Više od trećine svjetske trgovine sjemenom povrća potiče iz ove zemlje.
Holandski poljoprivrednici 90 posto su manje ovisni od vode, kada se radi o uzgajanju osnovnih žitarica. Gotovo su potpuno izbacili pesticide iz staklenih bašča, a od 2009. godine živinari i stočari su smanjili upotrebu antibiotika za čak 60 posto.
Više od polovine površine ove zemlje koristi se za poljoprivredu i hortikulturu.
Najzaslužniji za ove rezultate su stručnjaci Univerziteta i istraživačkog instituta Vageningen (WUR). Smatraju da će morati proizvesti više hrane u naredne četiri decenije, nego što su svi farmeri u istoriji požnjeli tokom posljednjih 8.000 godina, jer će do 2050. na Zemlji živjeti čak deset milijardi ljudi, piše nationalgeographic.
Budućnost poljoprivrede
Braća Duijvestijns imaju kompleks staklenih bašti u blizini Delfta, na površini od 36 jutara. Tamnozelene pritke paradajza visoke su šest metara. Ne rastu iz zemlje, nego iz bazaltnih vlakana i krede i bogato su rodile.
Mnogi poljoprivrednici koriste aplikacije na mobilnom telefonu, koje mjere pH vrijednost zemljišta i organske materije, kako bi donijeli procjenu o đubrenju. Imaju savremenu mehanizaciju i dronove, a akcenat je na preciznoj poljoprivredi.
Proizvode gotovo cjelokupnu energiju i đubrivo koje koriste, kao i ambalažu. Tokom cijele godine održavaju optimalnu temperaturu, zahvaljujući geotermalnim izvorima, koji se nalaze ispod polovine površine Holandije.
Za navodnjavanje koriste isključivo kišnicu – 15 litara u staklenoj bašti i 60 litara na otovrenom. Štetočine eliminišu grinjama grabljivicama (Phytoseiulus persimilis).
Foto: National Geographic