U periodu kada su Turci zauzeli Mostar, u neposrednoj blizini današnjeg Starog mosta nalazio se drveni most na lancima, kojim su se Turci neko vrijeme služili. Taj je most sredinom 16. stoljeća dotrajao i nije mogao zadovoljiti potrebe Turaka te su Mostarci zamolili Carigradsku portu da odobri izgradnju mosta od kvalitetnijeg materijala.
Prema projektu mimara Hajrudina, učenika glasovitog Sinana, velikoga turskog graditelja iz 16. stoljeća, sagrađen je most raspona 28,70 metara, s lukom visine 21 metra od ljetnog vodostaja, a širok 4,5 metara. Most je građen od tesanog kamena zvanog tenelija, koji je vađen iz kamenoloma u Mukoši, oko 5 km južno od Mostara. U konstrukciju mosta ugrađeno je preko 456 kamenih blokova ovog kamena, ali točan broj nije mogao biti izračunat, jer je dio ovih kamenih blokova, oko 60, u srednjem dijelu mosta, prilikom njegovih krpljenja, prekriven malterom.
Gradili su ga majstori iz Dubrovnika i iz okolice Popova polja koji su bili nadaleko poznati klesari i zidari. Stari most je završen i pušten u promet u srpnju ili kolovozu 1566. godine. Na uporištu s lijeve strane rijeke uklesan je natpis na arapskom jeziku (KUDRET KEMERI- Snaga svoda).
O mostu su pisane i pjevane mnoge pjesme, a slavni Evlija Čelebi o mostu kaže: “…Kada se ovaj most pogleda iz daljine, izgleda okrugao kao luk iz kojeg je tek izletjela strijela, pa je tako stao. Neimarski ukus, preciznost, eleganciju, koja je unošena u ovu divnu kamenu tvorevinu, nije pokazao nijedan stari neimar. Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeći u spomenutom čardaku, oni promatraju kako mnoga smiona djeca šehera stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrče i skoče s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice, praveći, svaki od njih, posebnu vrstu akrobacije…”
O Starom mostu i njegovoj izgradnji i graditeljima su pričane mnoge priče i legende. Neke od njih kažu da je mimaru bila određena smrtna kazna ako bi se luk mosta ikada raspao. Nema ni podataka da je Hajrudin ikada vidio svoj most. Umjesto Hajrudina, izvođač gradnje mosta je bio lokalni čovjek, Mehmed Karađoz.
Sam oblik mosta također ima svoju priču, kaže se da on predstavlja život… da sam most predstavlja jednu polovinu kruga, a njegov odraz u vodi je druga polovina kruga, a ta cjelokupna slika predstavlja život.
Preuzeto sa: https://www.facebook.com/mojahercegovina
