Koji prirodni fenomen se krije iza cvenog svjetla na nebu iznad BiH i regiona

Foto: Anđelko Lipovčić, polarna svjetlost iznad Doboja

Ukoliko ste sinoć na noćnom nebu iznad vas vidjeli crvenu svjetlost, bili ste svjedok rijetkog i spektakularnog prirodnog fenomena za naše prostore.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) je juče u toku dana izdala upozorenje za potencijalo jaku geomagnetnu oluju, uslijed izbacivanja velike koronalne mase sa Sunca ka Zemlji. Tom prilikom oni su istakli da bi oluja ovakve jačine mogla da izazove pojavu aurora mnogo južnije nego inače. Upravo to se i desilo. 

Stanovnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske su mogli da vide jako rijetku pojavu za naše prostore, tzv crvene aurore.

Kako je oluja rangirana kao G3, na skali od 1,5 do 5, smatra se da je ona potencijalno destruktivna, ali i da bi aurore mogle da budu vidljive na nebu iznad nas i večeras, kao i sutra uveče. Drugim riječima, geomagnetne oluje tokom ovih dana bi mogle da poremete rad elektronike i eletričnih sistema, da ometaju satelitsku komunikaciju, ali i svemirske letjelice.

Foto: Dijana Jazić, Rudice

Nedim Sladić, meteorolog, na društvenim mrežama je objasnio koje je inače boje polarna svjetlost i zbog čega je ona koja se vidjela iznad Bosne i Hercegovine crvene boje.

"Posmatrana sa područja bližeg Zemljinim polovima, polarna je svjetlost uglavnom žutozelene, a s manjih geografskih širina, crvene boje. Do razlike u boji dolazi zbog različitih gustoća zraka na različitim visinama u atmosferi", napisao je Sladić.

Na velikim visinama, gdje je atmosfera rijetka, objašnjava Sladić, sudari su među molekulama zraka rijetki i kiseonik dva minuta nakon pobuđenja emituje crvenu svjetlost.

"Do danas sam mislio da je Auroru nemoguće vidjeti u našoj zemlji. Izgleda da je ipak moguće”, napisao je Sladić.

Polarna svjetlost je sinoć bila vidljiva u većem dijelu Evrope.

Kako nastaje aurora borealis?

Naše Sunce se ponaša kao ogromna elektrana, pri čemu se energija stvara duboko u njegovom jezgru - temperatura se penje na više od 14 miliona stepeni Celzijusovih. Pritisak je toliki da atomi hidrogena zajedno stvaraju helijum.

Ova nuklearna aktivnost otpušta energiju, a svjetlost iz samog jezgra isijava napolje. U spoljašnjim slojevima se toplina otpušta napolje, a ova električna strujanja gasa stvaraju magnetna polja unutar Sunca i ona u nekim slučajevima uspijevaju da se probiju kroz njegovu površinu. 

Nakon hlađenja na ovim mjestima nastaju tamne sunčeve pjege. Električni nabijeni gas - plazma, povlači magnetno polje napolje, pa se ono istegne i na kraju puca. Kada se odvoji od Sunca, on postaje vjetar koji može da postigne brzinu od osam miliona km/h. 

Kada stigne do Zemlje, naše magnetno polje, odbija taj vjetar. Magnetna polja zbijaju se, pa gas ulazi kroz magnetna polja i nastaju aurore. U zavisnosti do kojih visina dopru i u interakciju sa kojim elementima dođu, one mogu biti vidljive kao zelene, ljubičaste, crvene pa čak i roze boje.