Foto: Shutterstock
Mi ljudi smo skloni da budemo pomalo puni sebe. Postojalo je vrijeme kada smo mislili da životinje nisu ništa drugo do nepromišljeni roboti bez emocija i da nas naša osjećajnost i kognitivne sposobnosti odvajaju od ostatka životinjskog carstva
. Godinama su ljudi sebe definisali kao „čovjek, proizvođač alata“, vjerujući da životinje nisu sposobne za takav podvig. Još u prošlom vijeku, naučna zajednica se i dalje držala vjerovanja da je sposobnost subjektivnih iskustava jedinstvena za ljude i da drugim vrstama, poput ptica, nedostaje odgovarajući moždani sastav da dijele ovaj nivo svjesti. Šta je zajedničko za sva ova vjerovanja i pretpostavke? Pokazalo se da su svi pogrešni.
Koje su najpametnije životinje na svetu?
Afrički sivi papagaji
Najpoznatije po svojoj sposobnosti da ponavljaju riječi i fraze nakon što ih čuju samo jednom ili dvaput, inteligencija ovih ptica je mnogo dublja od jednostavne mimikrije. U studiji iz 2019., istraživači su dali afričkom sivom papagaju klasičan test koji se često koristi za mjerenje logike i rasuđivanja kod mladih ljudi. Papagaju su poklonjene dvije šolje; jedna je sadržavala skrivenu poslasticu, druga je bila prazna. Kada je pokazao koja je šolja prazna, papagaj je tačno zaključio da nagrada mora biti ispod poklopca druge šolje.
Ljudi ne razvijaju ovu sposobnost da „izvode zaključke putem isključenja“ sve dok ne napune oko dvije i po godine. Međutim, test papagaja je otišao još dalje. Istraživači su ugradili više šoljica kako bi logičke igre bile još komplikovanije, a papagaj je nastavio da bira ispravne šolje, ponekad čak i “kockajući se” u nadi da će pronaći svoju omiljenu poslasticu (jedan Skittle) u odnosu na manje primamljiv orah. Tokom ovih testova, afrički sivi papagaj je bio bolji od većine petogodišnjih ljudi.
Foto: Wikipedia
Pčele
Možda ste čuli posljednjih godina koliko su pčele važne za ekosisteme planete. Ali pčele nisu samo vrijedne radnice – one su i pametne! Postoje dokazi da su pčele živa bića, sa sposobnošću da osjete emocije i zamišljaju apstraktne ideje. U novoj knjizi pod nazivom The Mind of a Bee, ekolog Lars Chittka opisuje svoja otkrića posmatrajući ženske pčele radilice. Kroz seriju eksperimenata, Chittka je otkrio da su neke „genijalne pčele“ brže naučile zadatke od drugih i podučavale ostatak kolonije kroz primjer. Takođe je otkrio da pčele mogu da osjete objekat u mraku i da shvate kako to izgleda koristeći svoju maštu, i da su imale jasne emocionalne odgovore na negativne i pozitivne stimuluse.
Foto: Impuls
Delfini
Godinama su delfini najavljivani kao najpametnije životinje na Zemlji, odmah iza ljudi – iako bi neki čak osporili taj rang. Osim ljudi, delfini imaju najveći odnos mozga i tijela među životinjskim vrstama, uključujući primate. Ali mozak delfina nije samo veliki – istraživači su otkrili da su umovi delfina čudesno složeni. Oni sadrže moždane ćelije zvane “neuroni vretena” koji daju delfinima sposobnost da se prepoznaju u ogledalu, da zadrže sjećanja, rješavaju probleme, koriste jezike i prilagođavaju se promjenama. Područje mozga delfina odgovorno za obradu složenih emocija – poznato kao “limbički sistem” – izgleda da je još složenije nego što je to kod ljudi, kaže neuronaučnik Lori Marino.
Foto: Pixabay
Šimpanze
Šimpanze su naši najbliži živi rođaci. S obzirom na to da sa ovim velikim majmunima dijelimo oko 99 procenata iste DNK, nije previše iznenađujuće saznanje da su šimpanze veoma društvena stvorenja koja kooperativno love, komuniciraju svoje emocije i razvijaju kulture koje su jedinstvene od jedne zajednice do druge. Ono što bi vas moglo iznenaditi je da, ne tako davno, nekada nismo znali gotovo ništa o impresivno inteligentnoj šimpanzi. Sve se promijenilo kada je poznata antropologinja Džejn Gudal postala prvi naučnik koji je posmatrao šimpanzu u divljini koristeći štap kao alat za hvatanje i jedenje termita. Prije tog otkrića, mnogi su vjerovali da je sposobnost stvaranja alata izrazito ljudski atribut.
Foto: Shutterstock
Krokodili
Krokodili su opasni grabežljivci, uglavnom noćni, i većinu vremena provode u mutnim, obraslim močvarama. Dakle, naučnicima nije bilo lako da posmatraju njih, ili njihove rođake poput američkog aligatora, u divljini. Međutim, istraživanja u proteklih nekoliko godina pokazala su da su krokodili izuzetni lovci, i to ne samo zato što imaju najjaču moć ujeda u životinjskom carstvu. Krokodili često rade u grupama kako bi opkolili, namamili i napravili zasjedu svom plijenu. Prema istraživačkom radu iz 2014. sa Univerziteta u Tenesiju, krokodilima se – u izvjesnom smislu – dodjeljuju različite uloge na osnovu njihove veličine i sposobnosti, što ih stavlja u „veoma odabran klub lovaca… sposobnih da koordinišu svoje akcije na sofisticiran način i preuzimanje različitih uloga prema sposobnostima svakog pojedinca“.
Foto: Google
Vrane
Istorijski i kulturno prikazani kao znak loše sreće, vrane bi trebalo preciznije da budu poznate kao jedno od najpametnijih stvorenja koja se vinu u nebo. Vrane mogu da pamte ljudsko lice godinama, čak i uče svoje potomstvo o ljudima da budu oprezni. One takođe komuniciraju sa regionalnim dijalektima i često koriste neke alate. Možda je najvažnije, međutim, 2021. godine naučnici su došli do revolucionarnog otkrića da vrane mogu da imaju jedinstvena, subjektivna iskustva – tako da dvije vrane mogu da prisustvuju „istom događaju“, ali drugačije percipiraju i obrađuju iskustvo. Do nedavno se za ovaj nivo svijesti pogrešno smatralo da je čisto ljudska osobina.
Doto: Dare Fekonja
Slonovi
Možda ste čuli frazu „slon nikada ne zaboravlja“. To nije samo izraz. Postoje različiti naučni izvještaji koji pokazuju moćno podsjećanje koje slonovi posjeduju. Na primjer, 1999. godine, kada su se dva stara prijatelja slona ponovo spojila u utočištu u Tenesiju, par je postao toliko uzbuđen što se vidi da su jedva mogli da obuzdaju svoju euforiju, prema riječima osnivača utočišta za životinje, Kerol Bakli. Kasnije je malo kopala kako bi otkrila kako su se dvije ženke – po imenu Širli i Dženi – poznavale. Saznala je da su se ukrstili u cirkusu, oko 23 godine ranije. Slonovi su takođe pronicljivi rješavači problema, o čemu svjedoči studija od prije oko 10 godina u kojoj je mužjak slona koristio pokušaje i greške da manipuliše okolinom kako bi mogao da dođe do ranije nedostupne hrane (još jedna životinja koja je primjećena da koristi alate!).
Foto: AP
Orke
Da li ste znali da orke (poznate i kao kitovi ubice) zapravo uopšte nisu kitovi, već delfini? Jedno objašnjenje za ovu zabludu je da su im, davno, mornari koji su posmatrali orke kako spretno love i jedu kitove dali nadimak „ubica od kitova“, ali se vremenom „od“ izgubilo. Slično kao i drugi sisari sa velikim mozgom, orka je fascinirala biologe, koji su otkrili da je svaka porodica izgleda razvila svoj jedinstveni skup ponašanja – posebno različite tehnike lova – koji su prenošeni kroz generacije. Orke su, poput ljudi i velikih majmuna, kulturna bića.
Foto: Wikipedia
Hobotnice
Inteligencija hobotnice je toliko impresivna da nije centralizovana samo na jednom mjestu, već u cijelom tijelu. Kao i mi, hobotnice imaju mozak koji djeluje kao sjedište nervnog sistema. Međutim, hobotnice takođe imaju „mini mozak“ koji se nalazi u svakom od njihovih pipaka, što im daje ukupno devet mozgova. Ovi manji mozgovi omogućavaju svakom pipku da se kreće, dodiruje i okusi nezavisno od drugih. Koristeći svoje višestruke umove i mnoge neurone u dobroj mjeri, hobotnice nas neprestano uče da ne potcjenjujemo beskičmenjake. Istraživači su otkrili da su hobotnice vješte u rješavanju problema, odgonetanju zagonetki i pronalaženju izlaza iz teških neprilika. Čak su primjećeni pomoću alata, prvo 2009. godine kada su istraživači u Indoneziji pronašli hobotnice sa žilama koje gomilaju otvorene kokosove ljuske za kasniju upotrebu kao vrsta oklopa.
Foto: Unsplash
Orangutani
Ovi majmuni čupave kose su poput drugih primata pozanti po tome što su primjećeni kako koriste alate, razvijaju kulture i koriste jedinstvene dijalekte. Međutim, 2018. godine ljudi su otkrili novi sloj inteligencije orangutana za koje se za nekada smatralo da posjeduju samo ljudi. Nakon što su majke orangutana uočile ono što su mislile da su potencijalni predatori (koji su zapravo bili samo naučnici umotani u čaršave sa tigrovim prugama), majke su čekale oko sedam minuta, a zatim su nizom povika upozorile svoje mlade na prijetnju. Ova sposobnost da se „raspravlja“ o objektima i događajima iz prošlosti, koji više nisu na vidiku, poznata je kao „pomjerena referenca“ i čini se da je još jedan pali stub za koji se nekada vjerovalo da razdvaja ljude od životinja.
Foto: Wikipedia
Svinje
Svinje su životinje koje su se pokazale kao pametne, emotivne i društvene i koje zaslužuju mnogo više poštovanja nego što im je dato. Bezbrojni eksperimenti i studije su otkrili da se svinje mogu obučiti da obavljaju iznenađujuće složene zadatke — poput igranja video igrica. One su u stanju da zapamte važne dijelove informacija koje utiču na njihove odluke. One takođe napreduju u društvenoj hijerarhiji, sa sposobnošću da osjećaju empatiju prema drugima u svojoj zajednici. Pošto su svinje toliko emotivne i društvene, istraživači kažu da je za svinju mnogo važnije da se uzgaja u srećnom, stimulativnom okruženju, a ne u onom punom dosade i patnje.
Foto: Google
Pacovi
Vjerovatno je malo životinja čiji je mozak proučavan dosljednije od pacova, na kojima su istraživači sproveli bezbroj psiholoških eksperimenata sa ciljem boljeg razumijevanja našeg sopstvenog uma. To je zato što je, iako je mnogo manji, mozak pacova iznenađujuće sličan ljudskom u smislu sastava i funkcije. Iako se čini da pacovi nemaju tako komplikovane misaone procese kao druge životinje, oni mogu shvatiti stvari i primijeniti naučene informacije nevjerovatnom brzinom, ponekad čak i brže nego što to ljudi mogu na istim zadacima.
Foto: Pixabay
Gavrani
Poput vrana i drugih rođaka u porodici korvida, gavranovi su poznati kao lukave i pametne ptice. U 2020. godini, grupa istraživača je krenula da sveobuhvatno izmjeri koliko su gavranovi zaista pametni kroz niz testova koji su u prošlosti korišćeni za proučavanje djece, pasa i majmuna. Rezultati su pokazali da su mladi gavranovi do samo četiri mjeseca starosti uspješno savladali većinu zadataka koji su im bili postavljeni. Prema publikaciji u Scientific Reports, gavranovi su se pokazali kao jednaki primatima i ljudskim mališanima koji su prošli slične testove.
Kako životinje pokazuju inteligenciju?
Pažnja
Način na koji životinje uče i komuniciraju, pažnja se odnosi na sposobnost životinje da filtrira informacije iz niza stimulusa.
Kognitivni pristrasnost
Kognitivna pristrasnost se odnosi na greške koje um pravi kada brzo obrađuje svijet koji ga okružuje. U psihologiji životinja, istraživači su otkrili da su životinje koje su odgajane u nesrećnom okruženju pristrasne prema tumačenju svijeta na pesimističan način, dok su životinje uzgajane u srećnom okruženju sklonije da stvari tumače optimistično.
Svijest
Svijest o sebi – o mislima, sjećanjima i osjećanjima – sve se uklapa pod krovni termin svijesti. Nekada se smatralo da je to osobina jedinstvena za ljude, moderna otkrića su redefinisala svijest kao nešto što se dijeli u velikom dijelu životinjskog carstva.
Svjesnost
Definisano kao sposobnost da se otkrije rešenje putem sredstava koja nisu očigledna, životinje pokazuju uvid kada pronađu način da zaobiđu problem nizom pokušaja i grešaka, poput sedmogodišnjeg slona po imenu Kandula. Poslije nekoliko dana neuspješnih pokušaja tokom studije, Kandula je shvatio da može da pomjera predmete oko sebe na takav način da konačno može da dođe do ranije nedostupne hrane.
Jezik
Definisan kao sistem za prenošenje informacija putem slušnog ponašanja, specifičnih pokreta tijela ili pisanih simbola, jezik nije jedinstven za ljude. Bilo da se radi o pulsevima i klikovima koje koriste delfini, vriscima velikih majmuna ili neverbalnim gestovima koji se često viđaju kod pasa i svinja, mnoge životinje imaju jedinstvene načine komuniciranja svojih misli i osjećanja.
Memorija
Memorija je sposobnost zadržavanja informacija ili prošlih iskustava u određenom vremenskom intervalu. Životinje koriste memoriju da pamte lica, izbjegavaju potencijalne prijetnje i donose pametnije odluke o svojoj budućnosti.
Numerologija
Većina ljudske djece je u stanju da broji do 10 do četvrte godine. Druge životinje su, međutim, takođe pokazale osnovnu sposobnost rada sa brojevima. Pilići su, na primjer, uspješno pokazali razumijevanje jednostavne aritmetike u studijama koje uključuju nagrade za hranu, praveći proračune poput „tri poslastice plus jedna poslastica jednako je četiri poslastice“.
Percepcija
Jednostavno rečeno, percepcija se odnosi na našu svijest o našem okruženju kroz senzacije. Odavno je prihvaćeno da svi sisari imaju percepciju. Međutim, skorašnji iskoraci su napravljeni u pokazivanju da druga stvorenja poput insekata i rakova percipiraju svoje okruženje i da zbog toga mogu patiti.
thehumaneleague.org/Impuls