Prve registarske oznake za automobile uveli su Francuzi 1893. a tek se 1957. godine dogovorila standardizacija izgleda registracijskih oznaka u svijetu.
Tri su osnovne veličine, a u Evropi se najviše koriste dimenzija 52 x 11 cm.
Samo sedam godina je prošlo od izuma automobila do prve pojave registracijskih oznaka. Karl Benz je 1886. predstavio svoj Patent-Motorwagen, a 1893., tačnije 14. avgusta, Francuzi su počeli koristiti automobilsku tablicu. Tri godine kasnije isto su učinili i Nijemci, dok su 1898.
Holanđani su prvi predstavili automobilske oznake na nacionalnom nivou, a nazvali su ih “vozačka dozvola”.
Kada su Holanđani1906. odlučili promijeniti način numerisanja tablica, u državi je bio registrovan 2001 automobil. Španci su s pričom krenuli 1900., ali u sljedećih pet godina u cijeloj državi registrovano je samo 256 vozila.
To samo pokazuje kako su u to vrijeme automobili bili rijetki te su ih mogli imati samo bogataši. Amerikanci su kasnili za Evropom, tek 1901. uveli su tablice. U početku registaracijske oznake nisu izdavale države, nego su ih vlasnici morali izraditi sami. Masačusets je 1903. bila prva savezna država, koja je izdavala tablice. Malo tih oznaka danas je ostalo sačuvano.
Danas se one izrađuju od aluminijuma, ali one s kraja 19. vijeka koristile su manje izdržljive materijale poput kartona. Soja, koža, porculan, koji se pekao na željeznoj pločici ili keramika bili su prvi materijali od kojih su se izrađivale tablice. Bile su krhke i nepraktične te su se često lomile. Hrvatski vozači su prvi put tablice na svoje aute morali staviti 1911. kada je donesena uredba o izgledu i dimenzijama tablica unutar Austro-Ugarske.
Otad do danas mijenjane su čak osam puta, ali s obzirom na tri rata i promjene država to i nije tako neobično. U Hrvatskoj je zabranjeno bilo šao stavljati na tablice, čak i šarafe za pričvršćivanje. 300 kuna je kazna u Hrvatskoj za vožnju s tablicama čije oznake nisu dobro čitljive. U Hrvatskoj su 34 grada s oznakom, prije dvije godine MUP je želio da svoje tablice dobije svih 128 hrvatski gradova, no ostalo je sve po starom.
Evropska unija propisuje žute ili bijele tablice, ali Belgijcima je dozvoljeno koristiti stare, koje su i manjeg formata te imaju i crvena slova.
Zanimljivosti
Tehnološki genijalac Stiv Džobs, osnivač Applea, imao je milijarde na računu, ali bio je u životu prilično skroman čovjek. Imao je ne pretjerano raskošnu kuću u rezidencijalnom dijelu Palo Alta te se nikad nije razbacivao novcem.
Osim kad su u pitanju automobili. Zapravo, jedan automobil – Mercedes SL55 AMG. U životu ih je kupio valjda 10, a razlog je nevjerovatan. Imao je neobičnu naviku parkiranja na mjestima za hendikepirane, a druga zanimljiva stvar je ta da na svom automobilu nikad nije imao registarske oznake.
Džobs je naime pronašao rupu u zakonu države Kalifornije prema kojem svako ko je kupio novi auto ima šest mjeseci fore da na svoje vozilo postavi tablice. Genijalac Stiv to je svesrdno iskorištavao. Šef Applea kupio je na lizing Mercedes SL55 AMG, a nakon šest mjeseci bi ga vratio i uzeo novi. Jednak prethodnom. I tako godinama.
Džbs je volio svoju privatnost te nije želio da neko može prepoznati njegov automobil po tablicama. Motocikl BMW R60/2 iz 1966. bio je Džobsovo najdraže prevozno sredstvo prije nego je postao zaluđen Mercedesom. Nikad ga nije prodao.
(autoportal.hr)