Subota, 10 Januara, 2026

Kako drveće “razgovara”?

Foto: Google

30 godina istraživanja otkrilo zanimljivosti mreže korijenja

Ekologinja Suzanne Simard tvrdi kako drveće ima sofisticiranu i povezanu ‘društvenu’ mrežu koja se odvija pod zemljom.

Njezino 30 godina dugo istraživanje kanadskih šuma je dovelo do otkrića da drveće međusobno ‘razgovara’ često, a i na velikim udaljenostima. Na cijelu ideju istraživanja ju je navelo jedno davno otkriće u kojem je ustanovljeno da jedan korijen sadnice bora može poslati ugljik drugom korijenju sadnica bora.

Stabla su, navodno, jako društvena i međusobno ovise jedna o drugima kako bi preživjela. Komunikacija je bitna, a ogromna mreža korijenja služi i za slanje ‘tajnih’ poruka među njima, što omogućuje dijeljenje hranjivih tvari i vode s onim stablima kojima su nutrijenti potrebniji.

Njezina pretpostavka da drveće može međusobno dijeliti informacije bila je jako kontroverzna pa je zbog poteškoća u dobivanju sredstava za istraživanje odlučila sama eksperimentirati.

Posadila je 240 stabala breze, jele i cedra u kanadskoj šumi i pretpostavila da će breza i jelka razviti vlastitu podzemnu mrežu, no ne i cedar. Sadnice je pokrila plastičnim vrećicama ispunjenim raznim vrstama ugljičnih plinova. U brezu je ubrizgala radioaktivni plin, a u jelu stabilni ugljikov dioksid.

Kad ih je provjeravala Geiger-Müllerovim brojačem, saznala je da u cedru nema radioaktivnosti. Međutim, kod jele i breze, koje su dijelile ugljikov dioksid, brojač je itekako reagirao. Breza je bila ta koja je slala ugljikov dioksid jeli, osobito kad je bila u hladovini. Tijekom zime, događala se obrnuta komunikacija. Breza je bila bez lišća, a zimzelena jela joj je slala potrebni ugljik. Znanost je do tada uvijek smatrala kako se stabla međusobno natječu za ugljik, sunce, vodu i hranjive tvari.

Stabla su ‘razgovarala’ pomoću kemijskih i hormonskih signala putem micelija. Komunicirala su putem ugljika, dušika, fosfora, vode, hormona i kemikalija, a zatim međusobno dijelila te elemente, stvarajući ravnotežu cijele šume.

Micelij povezuje različita pojedina stabla u jednoj šumi, bilo da su u pitanju stabla iste ili različitih vrsta. Simard je otkrila kako starija stabla hrane mlađa te da jedno starije stablo može biti povezano s više stotina drugih stabala.

 

Izvor: geek.hr

Povezane vijesti

Nikad nejednakiji

Foto: Ivica Družak/FINALIZACIJA Prema najnovijem Izvještaju o nejednakosti u svijetu, najbogatiji akumuliraju sve veće bogatstvo, proizvode najviše emisija i učvršćuju političku moć, dok oni koji najmanje...

Meduze drijemaju kao i mi – i to bi moglo da objasni porijeklo sna

Foto: Pixabay Meduze prespavaju trećinu svakog dana, baš kao i mi, uprkos njihovoj nevjerovatno drugačijoj fiziologiji, pokazuje nova studija istraživača sa Univerziteta Bar-Ilan u Izraelu. Ovo...

Popular Articles