Foto: Shutterstock
Kaže se da tradicija davanja poklona za praznike potiče od paganskog festivala “Saturnalije“, koji su stari Rimljani slavili tokom decembra. Rimljani bi jedni drugima poklanjali grnčarske ili voštane figurice – vjerovatno rimski ekvivalent darivanju čarapa za Božić, iako bi djeca često dobijala igračke, navodi Biotop Science. Davanje poklona je uobičajeno u svakoj modernoj kulturi i vjerovatno je bilo prisutno tokom čitave ljudske istorije. Štaviše, posmatranje ponašanja mnogih životinjskih vrsta otkriva kako je davanje poklona daleko od jedinstvene ljudske osobine.
Uzmite našeg najbližeg živog rođaka – bonoba, vrste šimpanze koja dijeli gotovo 99% svog DNK sa ljudima. Uočeni su kako dijele hranu sa strancima iz različitih grupa, dok žive u divljini. Takvo ponašanje je takođe proučavano kod jedinki koji žive u utočištima za životinje i smatra se da promoviše formiranje novih društvenih veza. Davanje poklona je oblik altruizma koji se primjećuje samo kod veoma društvenih životinja. Većina životinja ograničava davanje poklona svojim bliskim rođacima (odabir srodnika), svojim seksualnim partnerima (udvaranje) ili članovima sopstvene grupe koji bi kasnije mogli uzvratiti (recipročni altruizam).
U divljini, mačke majke uče svoje mačiće kako da jedu svoj plijen donoseći im ulov male životinje. A mačke su te koje će vjerovatnije donijeti ovaj oblik poklona svojim vlasnicima. Ali nisu samo sisari ti koji daju poklone. Pokazalo se da ptice, kao recimo gavrani i vrane, pokazuju recipročno altruističko ponašanje i pamte da li je razmjena bila poštena ili ne, čak i mjesec dana nakon toga.
Darovi za udvaranje su nesumnjivo najčešći oblik darivanja u životinjskom carstvu. Svi smo čuli kako mužjaci pingvina koriste kamenčiće da bi se udvarali ženkama. Međutim, to nije neka vrsta burme za pingvine: pingvini koriste ove kamenčiće da grade svoja gnijezda. Ovo ne znači da životinje brinu samo o praktičnoj korisnosti svojih darova. Eksperimenti sa evroazijskim šojkama su pokazali da bi mužjaci svojim partnerima davali moljce ili crve, u zavisnosti od toga šta su ženke jele. Da je mužjak video ženku kako jede moljce, dali bi joj crva. Ako bi je video da jede crve, dobila bi moljca.
Navešćemo još primera u svetu životinja, gde se mogu primetiti gestovi davanja i primanja kao deo socijalnih interakcija među jedinkama iste vrste.
Pčele: Radilice pčele često donose nektar i polen u košnicu da bi hranile ostale pripadnike kolonije, uključujući maticu i larve. Takođe, pčele razvijaju sistem “pčelinjeg plesa” kako bi informisale ostale radilice o lokaciji izvora hrane.
Vrapci: Mužjaci vrapci često donose grančice, perje ili druge predmete ženkama kao dio rituala udvaranja i pariteta. To se smatra pokazateljem sposobnosti mužjaka da obezbjedi materijale za izgradnju gnijezda.
Vretenci: Ptice pjevačice takođe mogu da poklanjaju pjesmu jedan drugom kao dio rituala uparivanja i teritorijalne odbrane. Jako pjevanje može da privuče partnera ili pokaže rivalima da je teritorija zauzeta.
Delfini: Poznati su po tome što razmjenjuju predmete jedni s drugima kao dio socijalnih interakcija. Neki delfini će donijeti predmete poput trske, algi ili ribe i pokazati ih drugim delfinima u grupi. Ovo može da ima ulogu u jačanju društvenih veza i komunikaciji unutar grupe.
Davanje poklona među životinjama je interesantna oblast istraživanja. Iako su neke studije pokazale da neke životinjske vrste zaista razmjenjuju materijalne predmete kao dio socijalnih interakcija, do sada nema zvaničnog konsenzusa u naučnoj zajednici o tačnom razlogu za ovakvo ponašanje. Jedna od hipoteza je da davanje poklona može biti način za jačanje društvenih veza unutar grupe, slično kao što je slučaj sa ljudima. Takođe, može imati ulogu u uspostavljanju i održavanju socijalne harmonije, smanjenju agresivnosti i konkurencije između pojedinaca, ili čak kao signal kvaliteta jedinke (na primjer, sposobnost da se pronađe hrana i resurs za razmjenu).
Ipak, važno je napomenuti da ova oblast još uvijek nije potpuno razjašnjena, te da su potrebne dalje analize kako bi se bolje razumjelo zašto životinje poklanjaju jedne drugima predmete.