Foto: Impuls
Čovjek se smatra najinteligentnijim stvorenjem na našoj planeti. Zbog toga se za moge od stvari koje mi radimo misli da životinje ne mogu da obavljaju. Međutim, kako nauka i medicina napreduju otkrivene su mnoge interesantne činjenice o veoma sličnim obrazcima ponašanja. Ovo su neki od najinteresantnijih.
Ribe znaju za red
Funkcionisanje u modernom svijetu podrazumijeva čekanje u redu. Bilo da se radi u redu u banci ili na šalteru u domu zdravlja, pravilo je isto. Prema novoj studiji jednog francuskog istraživačkog tima, ribe takođe poštuju ovo pravilo - posebno u opasnim situacijama.
Tokom istraživanja naučnici su posmatrali jato neonskih tetri, slatkovodne ribe iz gornjeg basena Amazona. Analizama ponašanja jata, u situacijama kada je trebalo proći uzak otvor, naučnici su došli do zaključka da kada dolazi do opasnih situacija - ribe formiraju red kako bi plivale kroz otvor jedna za drugom. Interesanto je da se bez obzira na veličinu otvora, ribe nikada nisu dodirivale.
"Ponašanje riba pokazuju da se poštovanjem društvenih pravila grupe, pojedinaca može evakuisati bez zagušenja, čak i u vanrednim situacijama", kažu istraživači. I dodaju da bi i ljudi mogli mnogo da nauče od njih.
Za "bebeći jezik" zanju i delfini
Prema najnovijim saznanjima, ovaj fenomen postoji i u životinjskom svijetu. Već postoje dokazi da neke vrste majmuna proizvode različite zvukove u prisustvu svojih mladih, a najnovija studija na ovi temu je sada bila u stanju da jasno demonstrira kako on postoji i kod kljunastih delfina.
Međunarodni istraživački tim koji je predvodila bihejvioralni biolog Lejla Saigh iz Okeanografskog instituta u Masačusetsu, ispitao je zapise o 19 ženki kljunastih delfina snimljene u periodu od 34 godine. Zaključak do kog su došli jeste da oni u blizini potomstva, pokazuju veći opseg frekvencija: visoki zvuci postaju viši, niski zvuci dublji. Što znači da "govore" drugačije u prisustvu svoje djece.
"Komunikacija usmjerena na djecu kod kljunastih delfina ima funkciju skretanja pažnje, iskazivanja privrženosti i glasovnog učenja kod mladih, baš kao i kod ljudske djece", navodi se u studiji. Međutim, moguće varijable kao što su glasovne promjene izazvane proizvodnjom majčinog mlijeka moraju se uzeti u obzir i moraju se sprovesti dalje studije kako bi se potvrdila.
Još neko u životinjskom svijetu konzumira svakodnevno alkohol
Zloupotreba droga i alkohola je takođe ponašanje za koje vjerujemo da je isključivo rezervisnano za ljude. Neka zapažanja, zapravo pokazuju da i životinje mogu da dođu u neku vrstu pijanstva i to na različite načine - npr. irvasi u Skandinaviji koji jedu magične pečurke.
Alkohol se konzumira i u životinjskom svijetu. Nedavna studija Univerziteta Kalifornije u Berkliju, uspjela je da dokaže kako kolibri redovno pije male količine etanola dok konzumira nektar. Ovo se vjerovatno dešava kad god nektar u cvijetu dođe u kontakt sa gljivicom koja pretvara dio šećera u alkohol.
Da bi saznali na koji nivo alkohola su navikli, istraživački tim je ovim malenim pticama dao da pije šećernu vodu sa alkoholom kao dio studije. Rezultat je bio da ako voda sadrži do jedan odsto alkohola, ptice vole da je piju, ali ukoliko njegova količina pređe 1,5 odsto, interesovanje prestaje. Iz ovoga je tim zaključio: ptice su navikle na sadržaj alkohola od oko jedan do 1,5 odsto.
Međutim, oni se ne opijaju od konzumacije. "Ptice sagorijevaju alkohol i brzo ga razgrađuju. Isto važi i za šećer", kaže Robert Dadli, biolog i koautor studije, prenosi nationalgeographic.rs.
