Foto: Getty
Gradske vlasti Amsterdama planiraju da na kanalima koji presijecaju grad izgrade stepenice za mačke koje će spasiti ove životinje od davljenja u vodama kanala.
Ulicama Amsterdama, pored mnogobrojnih turista, šetaju i mačke, koje Holanđani vole i cijene, pa su i česti kućni ljubimci stanovnika grada. Amsterdam je grad živopisnih kanala koji su dio UNESCO baštine.
Grad planira da uloži sto hiljada eura u izgradnju posebnih stepenica za mačke.
View this post on Instagram
A post shared by Amsterdam | Travel community (@amsterdamworld)
Amsterdamski kanali postali su smrtonosna zamka za ove životinje, samo u prethodnih šest mjeseci udavilo se 19 mačaka.
Zbog toga su vlasti...
Foto: Freepik
Uzimamo je zdravo za gotovo, ali nula je jedan od najvećih izuma svih vremena, naglašavaju matematičari. Za broj koji ne predstavlja apsolutno ništa, nula je svuda.
Vjeruje se da je sam univerzum počeo od nule. Ona je na dnu odbrojavanja, na sredini brojevne prave i na vrhu sata.
Ako ispraznite svoj tekući račun u banci, nula je – nažalost – depresivna realnost. Pa ipak, naći ćete je na svakoj praznoj stranici i u svakom džepu.
Otvaranjem vrata negativnim brojevima i numeričkoj apstrakciji, nula je otključala čitava polja matematike – od algebre do infinitezimalnog računa i dalje. Kao ključni element binarnog koda...
Foto: Ganapathy Kumar/Unsplash
Najsjajniji i najveći supermjesec ove godine krasiće nebo večeras, a njegova blizina Zemlji učiniće da izgleda veće i svjetlije nego inače u vrijeme punog mjeseca.
Mjesec će izgledati oko 16% svjetliji nego inače.
Stručnjaci su objasnili da se supermesec javlja kada se pun Mjesec poklopi sa svojim najbližim približavanjem Zemlji u svojoj orbiti, čineći ga znatno većim i svjetlijim nego obično.
Kada je Mjesec najbliži Zemlji, nalazi se u perigeju, a kada je Mjesec najdalje od Zemlje, nalazi se u apogeju.
Dakle, tehnički naziv za supermjesec je perigejski pun Mjesec, i kada se to dogodi, pun Mjesec može izgledati 14% veći...
Foto: Institut Ruđer Bošković
Sitni su, korisni i sveprisutni. Od senzora novih generacija do medicinskih alata budućnosti, ugljikovi nanomaterijali krenuli su na put iz laboratorija u stvarne tehnologije. Ali što se događa kad dospiju u rijeke i jezera?
Multidisciplinarni istraživački tim, pod vodstvom naučnica s Instituta Ruđer Bošković (IRB), usporedio je dvije važne vrste ugljikovih nanomaterijala i otkrio jasnu razliku u njihovom ponašanju.
Otkrili su da nanodijamanti u vodi uglavnom ostaju ravnomjerno raspršeni, dok se ugljikove tačke lakše udružuju u nakupine. Ta naizgled mala razlika pokazuje kako se različite nanočestice različito kreću i talože u uslovima sličnim onima u rijekama. Dodatno, daje...
Foto: Nippon Foundation Nekton Ocean Census Schmidt Ocean Institute
Tim okeanografa otkrio je desetine novih vrsta morskih organizama na dnu Južnog okeana, u jednom od najnepristupačnijih dijelova planete, saopštila je Fondacija "Nippon-Nekton Ocean Census".
Istraživanje je sprovedeno ranije ove godine tokom ekspedicije broda za naučna istraživanja Instituta "Šmit Okean", prenio je američki "ABC News".
Naučnici su prikupili gotovo 2.000 uzoraka iz 14 različitih grupa životinja i potvrdili postojanje 30 do sada nepoznatih vrsta.
Među otkrićima nalazi se i sunđer mesožder, vrsta nazvana "Chondrocladia sp. nov", poznata i kao "smrtonosna lopta".
Ova sferična životinja prekrivena je sitnim kukicama kojima hvata plijen, što je čini izuzetkom...
Ilustracija
Tradicionalno se plodnost povezivala prvenstveno s godinama žene, uz pretpostavku da muškarci mogu dugo ostati reproduktivno sposobni bez značajnih bioloških posljedica. Međutim, nova naučna saznanja mijenjaju ovo shvatanje i pokazuju da i muškarci imaju svojevrsnu „biološku granicu” kada je riječ o kvalitetu spermatozoida i reproduktivnom zdravlju.
Istraživanje iz 2025. objavljeno u Science advances ističe da ženske jajne ćelije, oocite, tokom života ostaju iznenađujuće stabilne u pogledu mitohondrijske kvalitete. Mitohondrijalna DNK oocita je nekako zaštićena od akumulacije mutacija, promjena na DNK. Mitohondrije su organele izuzetno važne za ćelijsko disanje i stvaranje energije, a imaju i svoju DNK.
Međutim, muški spermatozoidi prolaze kroz...
Foto: Michael Levin
Vrsta pljosnatih crva ima sposobnost da regenerišu glavu kada im se odsječe. Istraživači su otkrili da takav čudan razvojni proces može prouzrokovati da im glave rastu na oba kraja – pa priče (posebno za naučnike) odatle postaju još čudnije. Ovi rijetki dvoglavi crvi i potomstvo ostvaruju „naopačke", otkrili su naučnici.
Izuzetne regenerativne sposobnosti nekih vrsta pljosnatih crva prkose ustaljenim znanjima i njima. Presjecite ih na pola i dobićete dva „nova" crva, jer svaki dio dobija novu glavu, rep ili nešto treće, pa ih naučnici porede sa čudesnim mitološkim hidrama.
View this post on Instagram
A post shared by ScienceAlert (@sciencealert)
Ranija...
Foto: Kevin Woblick/Unsplash
Film ima neosporivu moć – on ne samo da prenosi poruke, već ih čini živim, budi emocije i inspiriše gledaoce da drugačije gledaju na svijet oko sebe. Dokumentarci, posebno, spajaju informaciju i umjetnost, približavajući nam važne teme na način koji ostaje urezan u sjećanje. Istovremeno, film je i zabava i prilika za opuštanje, što ga čini savršenim sredstvom za učenje.
Ecoflix predstavlja upravo jednu takvu platformu za gledanje filmova, serija i dokumentaraca, sa jasnom idejom da kroz zabavu prenese važne poruke i inspiriše ljude da uče o zaštiti divljih životinja, prirodi i ekologiji. Platforma je osmišljena tako da...
Foto: Mitchell Luo/ Unsplash
Uživanje u originalnim umjetničkim djelima u galeriji može ublažiti stres, smanjiti rizik od srčanih bolesti i ojačati imunološki sistem, pokazuje prva studija te vrste.
Istraživači su mjerili fiziološke reakcije učesnika dok su u galeriji gledali remek-djela svjetski poznatih umjetnika, uključujući Maneta, Van Gogha i Gauguina.
Otkrili su da umjetnost pozitivno utječe na imunološki, hormonski i nervni sistem istovremeno, što nikada ranije nije zabilježeno, prenosi Klix.
Nalazi ukazuju na to da gledanje originalne umjetnosti ne samo da emocionalno pokreće ljude, već i smiruje tijelo te promovira zdravlje i dobrobit, piše Guardian.
Studija, koju je vodio King's College London, obuhvatila je 50...
Foto: National Institute of Allergy and Infectious Diseases/Unsplash
Ljudi su sami krivi za širenje opasnih vrsta komaraca, pokazuje nova međunarodna studija u kojoj su učestvovali naučnici s Univerziteta u Beču. Istraživanja otkrivaju alarmantan porast vrsta koje su, uz pomoć čovjeka i globalne trgovine, dospjele u dijelove svijeta u kojima ranije nisu postojale.
Prema studiji objavljenoj u prestižnom časopisu Nature Communications, 45 vrsta komaraca uneseno je u nova područja, a 28 se uspješno nastanilo. To povećava rizik od širenja bolesti poput malarije, denga groznice i zika virusa, prenosi N1.
Glavni uzrok širenja je međunarodna trgovina. Komarci ili njihove larve često se prenesu u...
