Foto: Canva
Rizik od razvoja Parkinsonove bolesti dvostruko je veći kod muškaraca nego kod žena, a novo istraživanje ukazuje na mogući razlog: protein u mozgu koji je inače bezopasan.
Parkinsonova bolest je hronična i progresivna neurodegenerativna bolest koja prvenstveno utiče na kontrolu kretanja. Nastaje kada nervne ćelije (neuroni) u dijelu mozga koji se zove substantia nigra počnu odumirati i ne proizvode dovoljno dopamina – neurotransmitera koji je ključan za koordinaciju pokreta, prenosi Danas.
Protein PTEN-inducirana kinaza 1 (PINK1) obično nije prijetnja i igra važnu ulogu u regulaciji potrošnje energije u moždanim stanicama.
Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da u nekim slučajevima Parkinsonove bolesti imuni...
Foto: Sam M.
Ptice su, kao i ljudi, otkrile da plastika traje duže od biljnih materijala, a močvarne liske, želeći da se snađu u urbanim sredinama, godinama to koriste, kažu naučnici.
Istraživači su otkrili da neke vodene ptice koriste omote Mars čokoladica, Mekdonaldsovu ambalažu, maske za lice i mnoštvo drugog plastičnog otpada da bi se gnijezdile usred velikih gradova.
Neka od ovih gnijezda su čak bila u upotrebi decenijama, što se može zaključiti na osnovu starosti plastične ambalaže, prema novoj studiji gnijezda crne liske, objavljenoj u časopisu Ecologi.
U jesen 2021. godine, tim koji je predvodio Auke-Florian Hiemstra sa Univerziteta u Lajdenu u...
Na to kakvu pjesmu će ptice pjevati može, kao i kod ljudi, uticati starosna grupa, društvene interakcije i migracije, otkrili su britanski naučnici.
Ne uče sve ptice nove pjesme, ali među onima koje to čine, pojedinci, okruženje i druge životinje koje nastanjuju oblast mogu uticati na to da se jave različite kolekcije melodija, poput različitih muzičkih albuma.
Sada su istraživači otkrili da promjene u sastavu grupe u kojoj ptica boravi mogu uticati na različite aspekte njihovog života, uključujući koje pjesme uče, koliko su te pjesme slične jedna drugoj i koliko brzo se pjesme zamjenjuju drugim.
Dr Nilo Merino Rekalde, vođa autorskog tima...
Foto: Freepik
Industrija velnesa je postala zemlja čuda oslobođena ograničenja naučnog ispitivanja. Takođe je i zapanjujuće unosna, trenutno procjenjena na oko 5,6 biliona dolara širom svijeta. Profesor Univerziteta u Kalgariju, psiholog Džonatan N. Stej, u svojoj knjizi prati istoriju industrije kroz dva njena prva „influensera“: Džona Harvija Keloga i Bernara Mekfadena.
Većina ljudi kada čuje ime Kelog, pomisli na žitarice za doručak. Kukuruzne pahuljice i pirinčani krispi. Godine 1878, Džon Harvi Kelog i njegov brat Vil Kit izgradili su nešto što su nazvali Sanatorijum „Betl krik“.
Nekada je to bio svjetski poznati medicinski centar, banja i veliki hotel, koji je privlačio bogate...
Foto: Collabstr/ Unsplash
TikTok je najavio uvođenje novih mjera zaštite za tinejdžere kako bi smanjio vrijeme provedeno na aplikaciji, a najnovija odluka uključuje blokiranje pristupa aplikaciji nakon 22 sata.
Umjesto toga, aplikacija će korisnicima pružiti smirujuću muziku i meditaciju kako bi im pomogla da se opuste i pripreme za spavanje, prenosi Akta.ba.
Ove mjere, koje su objavljene u utorak, dolaze kao dio šireg plana TikToka za povećanje sigurnosti mladih korisnika i smanjenje vremena provedenog na ekranu. Tinejdžerima ispod 16 godina, koji koriste aplikaciju nakon 22 sata, ekran će biti automatski preuzet, a smirujuća muzika će početi s puštanjem kako bi ih uputila...
Komunikacija je dio života čovjeka i cijele prirode. Osim što je svojstvena čovjeku i životinjama, neverbalna komunikacija postoji i u biljnom svijetu. Premda biljke nemaju specifična osjetila poput čovjeka ili životinje, njihov je život puno složeniji nego što se pretpostavlja. Dijelom skriven ispod površine zemlje, biljni svijet također prima, prenosi i daje informacije. Povezan je i komunicira i sa životinjama i ljudima, kao i s okolišem koji ga okružuje.
Ilustracija
Dok se većina ljudi osjeća neprijatno kada neko turpija nokte, oni koji pate od mizofonije mogu imati jednako intenzivnu reakciju na zvukove kao što su, hrkanje, disanje i žvakanje. Istraživanja sugerišu da je mizofonija rasprostranjenija nego što se mislilo.
Istraživanja sprovedena širom Evrope sugerišu da stanje mizofonije „dijeli gene“ sa anksioznošću, depresijom i posttraumatskim sindromom (PTSP), prenosi RTS.
Psihijatar sa Univerziteta u Amsterdamu Dirk Smit i njegove kolege analizirali su genetske podatke iz Konzorcijuma za psihijatrijsku genomiku, potom “UK Biobank” i “23andMe” baza podataka, i otkrili da ljudi koji su prijavili da imaju mizofoniju, imaju veću vjerovatnoću da imaju genetsku sliku...
Foto: Unsplash
Neka životinja može da formira doživotne veze za samo jedan dan. Ali šta je sa ljudima?
Pričamo o tome kako sa nekim osjećamo hemiju, kako imamo leptiriće u stomaku i kako dolazimo do tog trenutka zaljubljenosti u nekog, kada stalno provjeravamo njihov Instagram, prenosi City Magazin.
Ali kako se zapravo formira prava ljubav?
Prelazak od ljubavne privrženosti do onog što nazivamo zaljubljivanjem može zavisiti od mnogih faktora.
Na primjer, znamo da dvije osobe imaju veće šanse da se zaljube ako žive blizu jedna drugoj i ako se često viđaju. Ova bliska blizina čini ljude sklonijima da formiraju i izgrade romantične odnose, piše...
Foto: Impuls
Satelitske slike iz svemira omogućuju naučnicima da dublje prouče pojedinačne funkcije različitih krošnji tropskih šuma s novim i iznenađujućim rezultatima.
Razumijevanje osobina drveća i funkcionalne različitosti u tropima ključno je za biološku raznolikost, modeliranje ekosistema i očuvanje. Sada, po prvi put, zahvaljujući satelitskim podacima sa satelita Sentinel-2 Evropske svemirske agencije (ESA), naučnici mogu pokazati veliku funkcionalnu raznovrsnost tropskih šuma kakvu nikad prije nisu vidjeli.
U studiji koju je vodio Institut za promjenu okoliša na Univerzitetu u Oxfordu, a u kojoj je učestvovalo više od 100 naučnika iz cijelog svijeta, istraživači su koristili podatke s više od 1800 vegetacijskih parcela, zajedno...
Ilustracija: Valentina Čarapina
Većina nas je nekada u životu osjetila „leptiriće u trbuhu“ kada smo bili uzbuđeni zbog susreta s osobom koja nam se sviđala, ili pak osjećaj pritiska u trbuhu ili crijevima, a katkad i pojačanu potrebu za odlaskom na toalet, kada smo bili nervozni zbog predstojećeg ispita, prezentacije ili razgovora za posao. Možda ste se nekada zapitali kako to da u situacijama uzbuđenja ili nervoze često odreagira upravo – probava?
Odgovor na ovo pitanje izravno proizlazi iz naše biologije: naš probavni sustav, prvenstveno naša crijeva, mjesto su u tijelu koje nakon mozga sadrži najviše živčanih stanica – čak i...
