Književnost može uticati na našu percepciju, ponašanje i društvene norme. Kroz vekove, književni likovi i priče nisu samo pružali zabavu čitaocima, već su duboko uticali na kolektivnu svest. Ponekad su ovi utisci toliko snažni, da rezultiraju pojavom karakterističnih psiholoških i društvenih fenomena, koje nazivamo književnim sindromima i efektima. Od Verterovog efekta, koji spaja književnost sa tragičnim događajima u zbilji, do Peter Pan sindroma, koji izražava otpor prema odrastanju, ovi pojmovi prikazuju kako reči mogu da se oslobode granica izmišljenog i postanu deo svakodnevnog života.
Tokom većeg dijela istorije širom svijeta, razni ljudi su sove vidjeli kao potpuno kontradiktorna stvorenja. Zoolog Dezmond Moris je jednom rekao da se vrlo malo životinja može pohvaliti brojem različitih i često suprotstavljenih skupova vjerovanja koje prate ove noćne lovce.
Stalno lupanje i zveckanje na radnom mjestu ne samo da remeti koncentraciju ili uzrokuje probleme sa sluhom kao što je tinitus već može da doprinese pojavi stresa i visokog krvnog pritiska, navode zdravstveni stručnjaci.
Pred vratima smo ljeta. Još jednom ćemo živjeti – ili se prepustiti – cikličnim promjenama prirode. Ipak, umjesto trganja listova kalendara ili brojanja dana koji prolaze gotovo nezapaženo, važnije je da postanemo svjesni svakog trenutka koji proživimo.
Slika o sebi je način na koji vidimo sebe – ko smo mi, kakvi smo. Šta je ono što sam ja, a šta je ono što nikako nisam ja. Kada bismo je zamislili kao pravu sliku i istraživali šta sve na toj slici ima i šta na toj slici nema, mogli bismo da dođemo do zanimljivih odgovora.
U slučaju opasnosti od dima od požara, stručnjaci pozivaju ljude da ostanu u kućama kako bi izbjegli udisanje štetnih čestica i plinova. Drveće i druge biljke ne mogu pobjeći dimu usred šumskih požara. Ispostavilo se, međutim, da su pronašli način da reaguju slično kao i mi: neke vrste drveća u suštini zatvaraju svoje "prozore i vrata" i "zadržavaju dah".
Konji mogu da planiraju i prave strategiju kao i da brzo prilagode ponašanje, pokazalo je najnovije istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Notingem Trent.
SAD su na ovogodišnjim Olimpijskim igrama osvojile najviše medalja, ukupno 126. Oni su nakon pobjede košarkašica nad Francuskom osvojili 40. zlato, dok imaju i 44 srebrene i 42 bronzane medalje. Isti broj zlata osvojila je i Kina, dok srebrenih ima 27, a bronzanih 24. Nakon Amerike i Kine dolazi Japan sa 20 zlatnih, 12 srebrenih i 13 bronzanih. Na zadnjem mjestu je Zambija sa samo jednom bronzom.
