Centralna tema učenja o noosferi je jedinstvo biosfere i čovječanstva. Vernadski u svojim djelima otkriva korjene tog jedinstva, značaj organizovanosti biosfere u razvoju čovječanstva. To nam omogućava da razumijemo mjesto i ulogu istorijskog razvoja čovječanstva u evoluciji biosfere, zakonomjernost njenog prelaska u noosferu.
Šta se odvija u mozgovima životinja? Možemo li znati o čemu, ili ako uopšte, razmišljaju i osjećaju? Carl Safina smatra da možemo. Koristeći otkrića i anegdote koje obuhvaćaju ekologiju, biologiju i bihevioralnu znanost, Carl spaja priče o kitovima, vukovima, slonovima i albatrosima kako bi dokazao da kao što i mi razmišljamo, osjećamo, koristimo oruđe i izražavamo emocije, tako isto čine i ostala bića - i umovi - koji dijele Zemlju s nama.
Nekoliko stotina ljudi, među kojima desetine stranaca, učestovovalo je u prvom maratonu održanom u Teheranu pri čemu su muškarci trčali odvojeno od žena, koje su morale da se zadovolje trkom u dužini od deset kilometara na zatvorenom stadionu, zbog čega su neke i odustale, prenose francuski mediji.
Dalekih 12.000 godina pr. Kr. u Euroaziji pas postaje prva pripitomljena životinja. Idemo fragmentarno pasjom poviješću dalje. Prema predaji Indijanaca, bog Sunca Ra prvo je stvorio muškarca, zatim ženu, a nakon toga i psa – njima za društvo. Kao što je danas rasprostranjeno mišljenje da pas čuva vlasnikovo (da uporabim specizam) dvorište od nepoznatih ljudi, tako je u antici rasprostranjeno vjerovanje da pas čuva čovjeka od demona i bolesti.
Moramo priznati da je naš planet daleko bizarniji nego što bi bilo tko od nas mogao i zamisliti. Postoji bezbroj otkrića koja su pronađena širom svijeta ali koji se i dalje opiru objašnjenima…
