Foto: Freepik
Milioni žena oboljelih od najčešćeg oblika raka dojke mogli bi uskoro biti pošteđeni iscrpljujuće hemoterapije zahvaljujući revolucionarnom genomskom testu.
Rezultati velikog međunarodnog ispitivanja, koji će biti predstavljeni ovog vikenda na najvećoj svjetskoj konferenciji o raku u Chicagu, mogli bi iz temelja promijeniti smjernice liječenja širom svijeta, piše The Guardian.
Liječenje raka dojke, najraširenijeg oblika te bolesti, uobičajeno započinje hirurškim uklanjanjem tumora. Nakon toga se pacijenticama često preporučuje hemoterapija kako bi se smanjio rizik od povratka bolesti.
Međutim, takvo liječenje sa sobom nosi i teške nuspojave koje su fizički i emocionalno iscrpljujuće, poput gubitka kose, osipa, mučnine, nesanice i hroničnog umora. Neke...
Foto: Brett Jordan/Pexels
Sve više ljudi se oslanja na društvene mreže – kao što su TikTok, Instagram, YouTube i Redit – kako bi saznali više o mentalnom zdravlju i komunicirali sa ljudima koji dijele ista iskustva.
Komunikacija se vodi od poznatih poremećaja poput depresije, anksioznosti i šizofrenije, pa do stanja koja se često stavljaju pod „neurodivergentni“ kišobran, kao što su autizam, ADHD (poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću), Turetov sindrom i disleksija.
Na primjer, na TikToku je haštag #adhd imao više od 50 milijardi pregleda.
-Željeli smo da istražimo kako platforme društvenih medija oblikuju način na koji razumijemo mentalno zdravlje. Zato smo analizirali više od...
Foto: Alec Adriano/Pexels
Stanovnici i posjetioci New Yorka ovih dana posmatraju Manhattanhenge, pojavu kada se zalazeće sunce savršeno poravna s mrežom ulica na Manhattanu između nebodera.
Prvi ovogodišnji prizor viđen je u četvrtak, dok se punija verzija očekuje u petak. Fenomen će se potom ponoviti 11. i 12. jula, otprilike tri sedmice prije i poslije ljetnog solsticija.
Manhattanhenge nastaje kada se sunce u zalasku precizno poravna s istočno-zapadnim ulicama Manhattana. Na datumima poput 12. jula polovina Sunca je iznad horizonta, a druga polovina ispod njega u trenutku poravnanja. Dan kasnije, čitav Sunčev disk djeluje kao da lebdi između zgrada prije nego što...
Foto: Unsplash
Sebi često možemo govoriti razne ohrabrujuće poruke, kao na primer: „Čak se i najboljima ponekad desi da pogreše“, ali kada dođe trenutak da smo mi ti koji su pogrešili, prihvatanje toga može biti teško.
Uzmimo za primer činjenicu da mnogi najgledaniji i Oskarom nagrađivani filmovi sadrže greške. Veb sajt IMDb (Internet Movie Data Base – internet baza filmova) redovno izbacuje listu grešaka u poznatim filmovima, poput „Čikaga“. Štaviše, postoji čitav sajt posvećen filmskim greškama. Sportisti mogu promašiti otvoren i lak šut ili udarac, novinski naslovi često sadrže očigledne slovne greške, a manekenkama se dešava da se sapletu i padnu...
Foto: Freepik
Dezinformacije o perimenopauzi dovode žene u rizik od neželjenih trudnoća, nepotrebnog uzimanja lijekova i propuštenih dijagnoza, upozoravaju stručnjaci.
Svijest o menopauzi i tretmanima poput hormonske nadomjesne terapije povećana je zahvaljujući kampanjama i inicijativama, uključujući i poznati dokumentarac koji je snimila Davina McCall.
Međutim, kako sve više žena nailazi na obmanjujuće informacije na društvenim mrežama, raste zabrinutost da bi neke mogle donijeti pogrešne zaključke koji prikrivaju stvarne zdravstvene probleme, prenosi Bosnainfo.
„Sada svi misle da su u menopauzi“, rekla je dr Paula Briggs, konsultantica za seksualno i reproduktivno zdravlje. „Tako viđamo sve mlađe žene koje traže hormonske terapije, iako im zapravo treba...
Foto: Pixabay
Od pasivnih selekcionih pritisaka do onih koje sami izazivamo, sile koje oblikuju naše kontinuirano evolutivno putovanje podjednako su fascinantne koliko i raznovrsne.
Sada je novo istraživanje otkrilo ranije nepoznat način na koji ljudi koji žive visoko u Andima možda nastavljaju da evoluiraju, a pokretač je iznenađujuće skroman.
Ova populacija bila je među prvima koja je pripitomila danas sveprisutni krompir prije više hiljada godina, što bi moglo da objasni zašto njihova tijela pokazuju dokaze poboljšane sposobnosti varenja skroba.
"Visoki Andi poznati su kao bogat region za razumijevanje ljudske evolutivne adaptacije, na primjer, hipoksije, stanja u kojem tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika. Ovo...
Na planeti Zemlji postoji samo jedna suverena država koja je dobila ime po ženi.
Ta žena je Sveta Lucija iz Sirakuze, sicilijanska hrišćanska mučenica s početka četvrtog vijeka, a ime je na karipsko ostrvo, koji mnogi nazivaju "Rajem na Zemlji", stiglo putem francuske legende, praznika i vijekova osporavane kolonizacije. Sveta Lucija je jedina među 193 države članice Ujedinjenih nacija koja nosi ime stvarne osobe koja je bila žena.
Sveta Lucija od Sirakuze
Lucija iz Sirakuze rođena je 283. godine nove ere u bogatoj sicilijanskoj porodici i ubijena je oko 304. godine nove ere, u ranim dvadesetim godinama, tokom Dioklecijanovog progona hrišćana, kako...
Foto: Charles Darwin Foundation
Tajanstvena mala plava hobotnica otkrivena gotovo 1800 metara ispod voda ostrva Galapagos službeno je identifikovana kao potpuno nova vrsta. Veličine loptice za golf, sićušno stvorenje šokiralo je istraživače tokom dubinske ekspedicije kada se, iznenada, pojavilo na kameri, puzeći po okeanskom dnu u blizini podvodne planine.
Ostrva Galapagosa uz obalu Ekvadora poznati su po životinjama koje se ne nalaze nigdje drugdje na Zemlji, uključujući divovske kornjače i morske iguane. Naučnici su sada na taj popis dodali još jedno izvanredno stvorenje: sićušnu plavu hobotnicu nedavno identifikovanu u dubokim vodama.
Novo opisana vrsta objavljena je u časopisu Zootaxa nakon što su...
Foto: Niklas Stumpf/Unsplash
Dokumentarni film "Više od meda" švicarskog reditelja Markusa Imhoofa, priča je o ekološkoj krizi 21. stoljeća. I kao takav, nije samo film o pčelama, nego i o njihovim najvećim neprijateljima - ljudima.
Sjećate li se Alberta Einsteina? Fizičara koji je izrekao mnoštvo mudrih izreka. Poput recimo: "Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren" ili "Samo je život posvećen drugima vrijedan življenja" ili pak "Riječ napretka neće imati nikakva smisla dok na svijetu bude nesretne djece."
Jednom prilikom ovaj dobitnik Nobelove nagrade je izjavio: "Ako pčele nestanu, ljudima će ostati još samo četiri godine života. Nema više...
Foto: Pexels
Kada ste se zadnji put istinski dosađivali i pustili misli da slobodno teku?
Gotovo kad god imamo priliku, automatski posežemo za pametnim telefonom, pokrećemo podcast, pregledavamo društvene mreže ili pronalazimo nešto novo za raditi.
Ali takva stalna aktivnost može uzeti svoj danak, kaže njemačka neuronaučnica Friederike Fabritius.
Stanje stalne kognitivne zauzetosti može dugoročno negativno uticati na našu sposobnost kreativnog razmišljanja ili regulisanja emocija.
Fabritius objašnjava zašto je važno ne raditi ništa - čak i ako se u početku čini kao neproduktivno vrijeme. Time osiguravamo da naša takozvana Mreža zadanog načina rada (DMN) dobije određeni prostor u našem svakodnevnom životu.
Jednostavno rečeno, DMN je...
