Subota, 21 Decembra, 2024

Kategorija: Zanimljivosti

Zašto pčele bodu samo jednom?

Foto: Impuls Ubola vas je pčela? Nije baš prijatan osećaj. Boli i svrbi, a to se događa jer pčela kroz svoju zaoku ispušta malo otrova. Taj otrov sadrži proteine koji uzrokuju bol i mogu da utiču na imuni sistem i ćelije kože. Ali to nije ništa u porođenju s onim što pčela mora da prođe. Bićete dobro nakon nekoliko sati, ali pčela neće biti te sreće. Pčele obično ne bodu ljude osim ako se ne osećaju ugroženo ili ako slučajno stanete na njih. Problem je što nakon što vas ubode, ona ne može da izvuče svoju žaoku iz vaše kože. Ta žaoka ipak...

Australija uvela zabranu korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina

Foto: Google Australski parlament donio je zakon koji zabranjuje korištenje društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, čime se tehnološkim kompanijama šalje jasna poruka da moraju pooštriti sigurnost prije datuma koji još nije postavljen. Senat je odobrio zabranu društvenih mreža u četvrtak navečer, posljednji dan zasjedanja u godini, nakon mjeseci intenzivnih javnih rasprava i ubrzanog parlamentarnog procesa u kojem je zakon predstavljen, raspravljen i usvojen unutar sedmicu dana, prenosi N1. Prema novom zakonu, tehnološke kompanije morat će poduzeti “razumne korake” kako bi spriječile maloljetnike u pristupu društvenim mrežama ili će se suočiti s novčanim kaznama od gotovo 50 miliona australskih dolara. Ovo...

Dolina Mzab: Dragulj u srcu pustinje

Foto: Yann Arthus-Bertrand

Na oko 600 kilometara od Alžira, glavnog i najvećeg grada istoimene severnoafričke države, u severnoj Sahari, prostire se duboka, uska dolina pod imenom Mzab, u kojoj se nalazi nekoliko utvrđenih naselja (ksur) osnovanih od strane Ibadita u 10. veku.

NOVE ALTERNATIVNE METODE (NAM): Odlaze li testiranja na životinjama u historiju?

Foto: Freepik Neugodna je istina kako svake godine hiljade miševa, štakora, mačaka, pasa, majmuna i čupavih zečića bude natjerano da udišu, gutaju ili na drugi način unose štetne i bolne hemikalije u sve većim dozama koje na kraju preživi samo njih polovina. Da, iako je posljednjih decenija sve manje prisutan, takozvani pristup „LD50“ (letalna doza 50) se definitivno još uvijek primjenjuje. Stvar sa ovim pristupom je takva da je on dizajniran tako da na njegovom kraju nijedna od životinja uključenih u istraživanje ne preživi – ili će umrijeti zbog onog čemu su bile izložene, ili će preživjeti eksperimente i svejedno na...

Sve o ježevima

Foto: Viktor Smoliak/Unsplash Postoji 17 vrsta ježeva i nalaze se u Evropi, Africi i Aziji. Mogu da žive u raznim staništima uključujući šume, poljoprivredna zemljišta, parkove i bašte. Ježevi se takođe dobro snalaze u našem urbanom staništu i mogu, pomalo iznenađujuće, veoma dobro da prežive u našim gradovima. Čak izuzetno dobro koriste groblja, željezničku zemlju, pustoš i javne i privatne bašte sve dok ima hrane, skloništa i mogućnosti povezivanja sa drugim ježevima. Ove su se životinje pojavile na Zemlji prije otprilike 15 miliona godina. Na njihovom tijelu ima otprilike 10.000 igala. Iglice na tijelu ježa obnavljaju se svake tri godine i rastu oko...

Mladi informatičar kreirao aplikaciju za pomoć životinjama PetConnect

Screenshot Aplikacija bi trebala ubrzati razmjenu podataka o napuštenim životinjama kako bi one došle do novih vlasnika. Aplikacija PetConnect, namijenjena za pomoć životinjama na području Bosne i Hercegovine, autorsko je djelo Denisa Kantića, mladog Tuzlaka koji pohađa master studij kompjuterskih nauka i web-tehnologija na Fakultetu informacijskih studija u Novom Mestu u Sloveniji. Ovaj 26-godišnjak ranije je bio slobodni software developer dok nije nedavno počeo raditi u lokalnoj IT-kompaniji. Dok se informacije putem mnogobrojnih Facebook grupa šire sporije, aplikacija PetConnect trebala bi ubrzati i pojednostaviti proces pronalaska novog vlasnika za napuštene životinje. Korisnici na aplikaciji PetConnect mogu kreirati tri vrste oglasa: oglas o udomljavanju životinja,...

Putovanje čamcem od bundeve

Foto: guinnessworldrecords.com Gary Kristensen preplovio je 73,5 km na svojoj divovskoj bundevi, nazvanoj Punky Loafster, postavivši rekord za najduže putovanje čamcem od bundeve. Jedan Amerikanac je konačno ispunio svoj san da uzgaja bundevu dovoljno veliku da može u njoj da isplovi. Geri Kristensen je veslao 73,50 kilometara duž rijeke Kolumbija u Vašingtonu, SAD, da bi postavio rekord za najduže putovanje čamcem od bundeve. Ovaj 46-godišnjak je završio svoje putovanje u trajanju od 26 sati od 12. do 13. oktobra na svom ručno izrezbarenom plovilu „Punki Loafster“. https://www.youtube.com/watch?v=ySYgX3TAFH4&embeds_referring_euri=https%3A%2F%2Fwww.guinnessworldrecords.com%2F&source_ve_path=MjM4NTE Geri uzgaja džinovske bundeve od 2011. godine, a 2013. je isklesao svoju prvu bundevu veličine čamca da se...

Zašto se kaže: Žuta štampa?

Foto: Dnevno.rs Zašto se senzacionalistički članci sa neprovjerenim informacijama nazivaju "žuta" štampa? Izrazom žuta štampa označava se kod nas, a i drugdje u svijetu (u engleskom, ruskom i mnogim drugim evropskim jezicima), određena vrsta dnevnih i periodičnih listova. To su oni jeftini, petparački, bulevarski ili tračerski listovi koji donose senzacionalne i neprovjerene vijesti, služeći se svim sredstvima da privuku i zadrže interesovanje šireg kruga čitalaca. Žutu štampu čita većina ljudi – redovno, ili bar povremeno. Mnogima, međutim, nije jasno, kad znaju njen sadržaj i nivo, zašto se takva štampa naziva žutom, a ne plavom, zelenom ili, što bi joj najbolje pristajalo, šarenom. Da...

Kako samo jedan atom može promijeniti boju perja papagaja

  Ptice su među najživopisnijim stvorenjim životinjskog carstva. Skoro sve ptice sa jarko crvenim, narandžastim i žutim perjem ili kljunovima imaju grupu pigmenata zvanih karotenoidi koji su zaduženi za nevjerovatno živopisne boje. Životinje ne mogu direktno da proizvode karotenoide, već ih „pribavljaju“ kroz biljke kojima se hrane. Zašto su papagaji izuzetak. Papagaji su razvili potpuno novi način pravljenja šarenih pigmenata, koji se nazivaju fitakolfulvins. Iako su naučnici već neko vrijeme znali za ove različite pigmente, razumijevanje biohemijske i genetske osnove iza toga kako ih ptice koriste da variraju u boji je manje jasno. Dvije nedavne odvojene studije o papagajima i zebama pružile...

Niš(vil)-dragulj juga

Foto: Jelena Blesić

Dosta toga je već rečeno o bogatoj istoriji Niša, okolnim prirodnim ljepotama, srdačnim ljudima (karakteristični južnjački temperament), fantastičnoj turističkoj i gastonomskoj ponudi stoga je teško odrediti odakle početi priču.