Foto: Karolina Grabowska/Pexels
U ubrzanom i digitaliziranom svijetu djeca se nose s brojnim emocionalnim izazovima, a roditelji im na određene načine mogu pomoći u tome.
Kako tvrde stručnjaci, djetinjstvo se nekada smatralo bezbrižnim periodom, a mladi sada sve češće doživljavaju emocionalnu iscrpljenost. Ipak, otvorena komunikacija, postavljanje granica i davanje prioriteta mentalnom zdravlju ključni su za odgoj generacije koja će emocionalno napredovati, a ne samo postizati akademske uspjehe, piše Times of India.
Emocionalna iscrpljenost od djece je problem koji zahtijeva pažnju. Današnja djeca žive u kulturu "stalne uključenosti", pa nakon škole slijedi učenje do kasno u noć, vikendi ispunjeni aktivnostima i slobodno vrijeme...
Foto: Impuls
Demencija kod mačaka može da se razvije slično kao Alchajmerova bolest kod ljudi što otvara mogućnosti za velike pomake u istraživanjima, navode naučnici.
Piše: Kalum Votson
Stručnjaci sa Univerziteta Edinburg analizirali su mozak 25 uginulih mačaka koje su imale simptome demencije, među kojima su zbunjenost, poremećaj sna i povećano oglašavanje.
Otkrili su nagomilano prisustvo toksičnog amiloid-beta proteina, što je jedna od karakteristika Alchajmerove bolesti.
Naučnici su otkriće opisali kao „savršen prirodni model za Alchajmerovu bolest", koji će im pomoći u istraživanju novih lijekova za ljude.
„Demencija je bolest koja uništava, bilo da pogađa ljude, mačke ili pse", kaže Robert Mekgešan, koji je vodio...
Foto: Gauravdeep Singh Bansal/Unsplash
Svake godine milioni ptica prelaze hiljade kilometara, prateći staze koje su vijekovima oblikovane instinktima, geografskim oznakama i astronomskim signalima.
Međutim, posljednjih decenija, ovaj složeni proces suočava se sa novim preprekama koje ugrožavaju sposobnost ptica da pronađu pravi put.
Neke od najneobičnijih putnica na planeti, ptice selice, svake godine ponove jedinstveni prirodni fenomen - migracije.
Ptice tokom migracija koriste različite orijentire: sunčevu svjetlost, Zemljino magnetno polje, mirise, pa čak i infrazvuke. Ipak, ponekad se izgube i završe na pogrešnim mjestima, čak i na drugim kontinentima. Postavlja se pitanje: "Zašto se to dešava?"
"Kada govorimo o nekim prirodnim uticajima za njihovo lutanje...
Foto: Freepik
Godinama su uzbunjivači upozoravali da se lažni rezultati sve brže uvlače u naučnu literaturu. Nova statistička analiza potvrđuje ovu zabrinutost.
Tim istraživača pronašao je dokaze o sumnjivim organizacijama koje objavljuju lažne ili nekvalitetne studije u industrijskim razmerama. A njihov učinak brzo raste, ugrožavajući integritet mnogih oblasti.
„Ako se ovi trendovi ne zaustave, nauka će biti uništena“, naglašava Luis A. Nunes Amaral, analitičar na Univerzitetu Nortvestern i autor studije, koja je objavljena u Zborniku radova Nacionalne akademije nauka.
Nauka je postigla ogroman napredak u poslednjih nekoliko vijekova samo zato što su nove generacije naučnika mogle da čitaju o dostignućima prethodnih. Svaki put...
Veza ljudi sa prirodom opala je za 60 odsto u posljednjih 200 godina, što pokazuje i nestanak riječi kao što su rijeka, mahovina ili cvijet iz mnogih knjiga, pokazuje najnovija studija.
Istraživanje koje je sproveo profesor Majls Ričardson sa Univerziteta u Derbiju ukazuje da ljudima prijeti rizik od “nestanka iskustva u svijetu prirode” ukoliko se ne preduzmu nove mjere, piše "Gardijan".
U istraživanju objavljenom u časopisu Earth, Ričardson je takođe identifikovao nestanak prirodnih riječi iz knjiga između 1800. i 2020. godine, što je dostiglo vrhunac sa padom od 60,6% 1990. godine.
Modeliranje predviđa kontinuirano „izumiranje iskustva“ pri čemu će buduće generacije nastaviti...
Foto: Darragh Furey/ Unsplash
Vjerovatno ste već čuli za mit da mačke donose mrtve životinje svojim vlasnicima kao poklon, međutim, vjerovatnije je da svoj plijen donose kući jer se tu osjećaju sigurno da ga pojedu ili "ostave za kasnije".
Mačke su predatori s prirodnim instinktom za lov. Ako izađu napolje, vjerovatno će pokazati interes za lokalne životinje i pokušati uhvatiti glodare, ptice i drugi sitni plijen. Ovaj nagon za lovom nije motiviran glađu. Čak i ako su dobro nahranjene kod kuće i dalje će imati urođenu potrebu da jure i hvataju stvari, prenosi Klix.
Ako uspiju uhvatiti svoj plijen, mogu ga odmah...
Foto: Freepik
Tačno 12. avgusta 2026. godine, Evropa će po prvi put nakon 27 godina ponovo doživjeti potpuno pomračenje Sunca.
Ovaj nebeski spektakl moći će da se posmatra samo sa nekoliko lokacija, a najbolji uslovi biće na Islandu i u sjevernoj Španiji, koje će se naći u samom centru ovog kosmičkog događaja.
Posljednje potpuno pomračenje Sunca na evropskom tlu zabilježeno je 1999. godine, što čini ovaj događaj izuzetno rijetkim i očekivanim. Očekivanja su da će fenomen izazvati veliko interesovanje među ljubiteljima astronomije i turistima, a već sada se bilježi rast rezervacija putovanja u regionima gdje će pomračenje biti najjasnije vidljivo.
Tokom potpunog pomračenja...
Foto: Freepik
Naučnici Univerziteta Notre Dame u Indiani (SAD) otkrili prisutnost tzv. „vječnih kemikalija“ (PFAS) u višekratnim higijenskim proizvodima za menstruaciju.
U većini uzoraka (71,2 %) otkrivene su niske koncentracije PFAS-a koje su istraživači okarakterizirali kao „nenamjerno fluorirane“. No, menstrualno donje rublje (33 %) i višekratni ulošci (25 %) imali su najveći udio „namjernog fluoriranja“.
Kad je novinarka časopisa Sierra Club 2019. zamolila fizičara Grahama Peasleeja sa Sveučilišta Notre Dame da ispita nekoliko uzoraka nekorištenog menstrualnog donjeg rublja na prisutnost per– i polifluoroalkilnih tvari (PFAS), rezultati su izazvali zabrinutost zbog hemijske izloženosti u higijenskim proizvodima za žene. Na kraju je to dovelo...
Foto: Todd Cravens
Plavi kitovi širom planete postaju sve tiši, a njihova neobična tišina mogla bi biti znak značajnih promjena u okeanima.
Čudan fenomen je zabilježen u okeanima širom svijeta - plavi kitovi su skoro utihnuli.
Od obala Kalifornije do Novog Zelanda, naučnici primjećuju da ove životinje više ne proizvode zvukove u mjeri u kojoj su nekada proizvodile, što mnogi stručnjaci smatraju ozbiljnim pokazateljem da se promjene dešavaju u morskim ekosistemima, na štetu njihove stabilnosti.
Ovo bi moglo da bude zloslutno upozorenje za čovječanstvo, prenosi Net.hr.
Plavi kitovi ne "pjevaju" zabave radi, već im to služi za komunikaciju, pronalaženje partnera i kretanje po velikim...
Foto:Printscreen
Ova studija dodatno naglašava koliko je naše znanje o dubinama okeana ograničeno.
U najmračnijim i najdubljim dijelovima Arktičkog okeana, više od 1.000 metara ispod površine, krije se neobična biološka granica koja razdvaja populacije meduza – i to ne zbog stijena, kopna ili temperatura, već naizgled nevidljivim faktorima. Naučnici su otkrili da unutar iste vrste meduza, Botrynema brucei ellinorae, postoje dvije jasno prepoznatljive morfološke varijante, koje žive odvojeno na različitim geografskim širinama.
Otkriće ove misteriozne granice objavio je tim morskih biologa predvođen Javierom Montenegrom s University of Western Australia, a rezultati istraživanja ukazuju na postojanje dosad nepoznate faunalne barijere – biološke granice...
