Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Zagledani u livadu na proljeće, možda vas se učinilo da jedan dio sjemena sa istog dijela maslačka odolijeva naletima vjetra dok drugo odleće, dok već u sljedećem trenutku kada on duva iz drugog pravca ostatak započinje svoj ples u vazduhu. Najnovija studija je pokazala da to ipak nije bila uobrazilja i da su sjemenke ovog cvijeta programirane da se oslobode u zavisnosti od vjetra i njegovog pravca, ali i da odolijeva onim koji duvaju iz nekog drugog.
Lete kako vjetar duva ili ipak ne?
Ovaj fenomen je nešto što je zaintrigiralo naučnike predvođene Šildsovom. Zbog čega su riješili da izmjere silu potrebnu da se počupa sjeme maslača uz pomoć žice na kojoj se nalazio lijepak. Ispostavilo se da je ona prikupila većinu čupavih krajeva, ali pod različitim uglovima. Potom su riješili da ispitaju svako sjeme u uslovima dok ih vetar ili dječiji dah duva.
Sjeme maslačka je podložno strujanjima vazduha u zavisnosti od toga gdje se nalaze na vrhu, otkriva biofizičar Džena Šilds sa Univerziteta Kornel. Tako će se perasto sjeme sa strane najlakše otpustiti i to pri slabom povjetarcu. Ostatak će se držati dosta duže i najvjerovatnije dok se pravac vjetra ne promijeni.
Zaključak je da je sjemenje sa istog cvijeta podložno različitim tipovima vjetra, što ih sprečava da svako ode istim putem. Ujedno ovo saznanje može objasniti zašto je ova biljka tako uspješna u svom “širenju”.
“Ali jak vjetar i dalje može da pošalje svo njegovo sjemenje u istom pravcu”, objašnjava Šilds.