Njegovi savremenici tvrde da bi na najbolji način izvukao ono najbolje iz vas i predstavio vam mnoge interesantne ljude. Ukratko, bili biste ponosni svjedok života genija koji je teoriji brojeva, kombinatorici, teoriji relativiteta, analizi, grafici i ko zna još čemu dao ogroman doprinos.
Kada biste se družili sa neobičnim i jedinstvenim naučnikom kakav je bio Paul Erdos, vjerovatno bi vam upao u kuću u pola noći sa željom da zajedno rješavate matematičke probleme. Rekao bi: “Moj um je otvoren!”. Morali biste i da mu perete veš, a ako u pet ujutru dobije inspiraciju da radi, praviće buku lupajući u šerpe i lonce dok se ne probudite i pridružite mu se u radu.
Do svoje smrti 1996. godine, čuveni matematičar Paul Erdos je bio veoma aktivan u svakom smislu i do kraja je slijedio svoje životne principe. Volio je da ih dijeli sa drugima kako bi svako postigao najviše što može. Tako bi i vas naučio tri osnovne lekcije:
Ako želiš da budeš najbolji, trebaju ti sati. Nikada nemoj stati. Radi i radi. Erdos je kao sedamdesetogodišnjak izdao više radova nego većina matematičara za cio život. Objavio je oko 1.500 naučnih radova. Neprestano je razmišljao o problemima i zapisivao moguća rješenja i razrade. Rekao bi vam i da je najvažnije da u matematici i u životu postavite DOBRO PITANJE. Uspješni ljudi se ne fokusiraju samo na pravo rješenje. Važnije je fokusirati se na pravi problem. Svako može da postavlja pitanja, ali Eros je u tome bio neprevaziđen.
Od vitalnog značaja je da se umrežite. Erdos je znao mnogo ljudi i čak postoji podatak da je na naučnim radovima sarađivao sa 485 naučnika. (Postoji čak i fraza – ako ste broj 1, onda ste direktno sarađivali sa ’gospodarom’ Erdosom, ako ste 2, sarađivali ste sa naučnikom koji je sarađivao sa Erdosom. Ako ste 3, sarađivali ste sa naučnikom koji je sarađivao sa drugim naučnikom koji je neposredno radio sa velikim Erdosom. Najveći poznat broj je 7. Ajnštajn je upisan kao broj 2.)
Njegovi savremenici tvrde da nikada nije bio ljigavac koji se penje društvenim ljestvicama kako bi izvlačio korist. Želio je da sarađuje sa što više njih i želio je lično da se uvjeri u kvalitet nekih ljudi. Postoji priča i da je dao 1.000 dolara studentu Glenu Whitneyju da upiše Harvard, ali tek pošto se uvjerio da je momak genije. Nekoliko godina kasnije nije želio da uzme novac nazad, već je zamolio Glena da sa tih 1.000 dolara uradi istu stvar. Dakle, razmjenjujte mišljenja, radite sa što više ljudi i lično se uvjerite u njihov kvalitet.
Pronađite svoju strast. Paul Erdos je veoma dobro znao šta voli i slijedio je svoju ljubav. Strast koju je osjećao prema matematici i brojevima bila je nezaustavljiva i nije mu dala mira da živi na jednom mjestu. Putovao je mnogo, živio na četiri kontinenta u potrazi za matematičkim problemima i naučnim saradnicima. Ni malo nije bilo neobično da pokuca na vrata kolege matematičara sa riječima da mu je um otvoren i tu bi i ostao nekoliko dana u radnoj atmosferi. Kada bi mu dosadilo, išao bi dalje – od univerziteta do univerziteta, od matematičara do matematičara, od matematičkog problema do matematičkog problema. Želja za radom i ljubav prema svom poslu od Erdosa su napravili jednog od najvećih matematičara koji je bio siguran u svoje riječi: “Čovjek je ’umro’ onog momenta kada prestane da se bavi matematikom, a ’otišao je’ kada je stvarno mrtav”. Oni koji su ga poznavali uvjereni su da je iz svog života izvukao maksimum sreće koji se mogao izvući. Ljubav prema onom što radite po Erdosu je izgleda jedini put do najveće sreće u životu.