Kako dođe minus, parkovi uglavnom opuste, djece ima na sankanju i grudvanju, ali ne u mjeri zimskih čarolija koje su prihvaćene u Švedskoj.
U toj skandinavskoj zemlji ovih dana je debeli minus, čak i do – 30 stepeni Celzijusa, a njihova djeca i dalje su napolju, na snijegu, dremuckaju u kolicima…
U pitanju je duga tradicija takvog roditeljstva na sjeveru Evrope, dok nešto južnije, djeca su “hermetički” zatvorena u stanovima i igraonicama.
Razlog za to je – strah od hladnoće, virusa i prehlada!
Stručnjaci tvrde da djeci hladnoća neće da škodi ako su adekvatno obučena koliko zagušljive prostorije, pune virusa.
Prof. dr Branimir Nestorović, pulmolog na Unverzitetskoj klinici “Tiršova”, kaže da kada dođe hladno vrijeme učestalost respiratornih infekcija zaista poraste, ali da do toga ne dovodi pad temperature vazduha.
Jedna velika analiza medicinske literature na ovu temu, navodi on, pokazala je da samo rashlađivanje ne povećava rizik od prehlade.
– Izgleda da je značajnija brzina kojom dođe do promjene temperature. Ako temperatura brzo padne, pri izlasku napolje, doći će do skupljanja krvnih sudova na sluzokožama disajnih organa, što ih čini podložnijim infekciji. Sličan efekat se ljeti može zapaziti kod osoba koje ulaze u prostorije sa jako niskim temperaturama, usljed uključenih erkondišna. Stoga ako ste aktivni napolju, a djeca koja se igraju, imaju toplu kožu i sluzokože, pa im hladnoća ne smeta, rizik od infekcije nije posebno povišen – objašnjava prof. dr Nestorović, a prenosi “Detinjarije”.
Prema njegovim riječima, drugi razlog čestih infekcija je socijalan, ljudi u hladnim periodima godine provode više vremena unutra, pa se virusne infekcije lakše šire.
– Većina respiratornih virusa nije otporna više od jednog sata na temperaturama ispod nule, pa boravak na hladnom u stvari smanjuje rizik od infekcije. Nasuprot tome, respiratorni virusi na temperaturama oko 20 stepeni mogu da budu infektivni i desetak sati. Stoga nije prevencija infekcija da djeca ne izlaze na hladno, već u pranju ruku i čestoj primjeni alkoholnih vlažnih maramica, koje dezinfikuju ruke – ističe ovaj stručnjak.
On razbija dilemu koliko dugo bi trebalo da provodimo napolju na temperaturama do, na primjer, – 10 stepeni.
– Pri temperaturama do minus 10, stvaranje toplote je takvo da nema negativnih efekata na funkcionisanje imunog sistema djeteta. Štaviše, naučni radovi pokazali su da boravak do 60 minuta uz igru umjerenog intenziteta, dovodi do suzbijanja skoro svih zapaljenskih oboljenja kod djeteta. Ako roditelji primjete da se dijete trese od hladnoće, trebalo bi ga odmah uvedu unutra jer je to pokazatelj da je organizam pod stresom, koji ima negativan efekat na imuni sistem – kaže on.
Sa druge strane, prof. dr Nestorović daje odgovor i o štetnosti boravka u zatvorenim prostorijama.
– Potrebno je maksimalno izbjegavanje izlaganja djece duvanskom dimu, jer veoma povećava rizik od dobijanja gripa i drugih infekcija disajnih organa. Jedna studija sa Jejla, iz 2009. godine, pokazala je da djeca izložena duvanskom dimu češće oboljevaju od virusa, a kada se razbole, imaju težu kliničku sliku i više komplikacija. Već izlaganje dozi od dve cigarete dnevno, tokom dvije nedjelje, je bilo udruženo sa slabljenjem imunog sistema. Štaviše, nastupalo je prekomjerno zapaljenje disajnih sluzokoža – opisuje prof. dr Nestorović.
On dodaje da je recept za rjeđe prehlade tokom zime – jednostavan.
– Svakodnevni boravak napolju sat vremena, uz igru. Dobra odjeća, koja spriječava znojenje djeteta. Ne treba pretjerivati s količnom odjeće, jer dijete ne može da se igra u njoj, a znojenje povećava rizik od oboljevanja. Obavezna je kapa na glavi, ako je temperature ispod – 10, šal preko usta kako bi se spriječilo rashlađivanje usne i nosne duplje. Topla, udobna obuća, da noge ne budu vlažne. Po povratku u stan, obavezan je topli napitak i presvlačenje – ističe profesor.
Doktor Nestorović dodaje i da obilan unos svježeg voća i povrća – sve obojeno voće, aronija, borovnica, sok od crne zove, kupine – sadrže velike količine antocijanina koji su odlični antivurusni ljekovi.
– Poželjno je da djeca uzimaju i dodatak vitamina D, najbolje u obliku ribljeg ulja, jer će tako organizam stvoriti iz njega vitamina D koliko mu treba, šargarepu zbog vitamina A, neki preparat, koji sadrži mikroelemente – cink, bakar, jod i selen, magnezijum. Izbjegavanje zagušljivih prostorija u kojima se puši. Obavezan san, u trajanju od najmanje osam sati. Često pranje ruku i umivanje, da se odstrane virusi sa kože – jasan je prof. dr Nestorović.