Međunarodni tim znanstvenika u Južnoj Africi otkrio je novu vrstu hominida, objavili su znanstvenici sa Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu.
Međunarodni tim znanstvenika u Južnoj Africi otkrio je novu vrstu hominida, objavili su znanstvenici sa Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu. Vrstu su nazvali Homo naledi, a ime je dobila po spilji Rising Star u kojoj su pronašli 15 djelomičnih kostura, odnosno više od 1550 fosilnih ostataka ljudi u raznoj dobi, od male djece do odraslih članova zajednice. Ovo je otkriće s nalazišta Dinaledi najveće ovakvog tipa u Africi, a ostatke su otkrili još prije dvije godine.
Homo naledi smatra se jednim od najranijima čovjekovim precima. Imao je ruke poput današnjeg čovjeka, ramene kosti kao kod majmuna, stopala prilagođena višesatnom hodanju i mozak velik kao u gorile, tri puta manji od mozga modernog čovjeka.
Prosječna visina mu je bila oko 1.5o m, a prosječna težina 45 kg. Homo naledi ne nalikuje ostacima niti jedne vrste primitivnih ljudi ranije pronađenih u Africi.
U timu znanstvenika bila je i dr. Davorka Radovčić iz zagrebačkog Prirodoslovnog muzeja. Ona je rekla kako starost fosilnih ostataka još nisu odredili. Kaže kako je bilo nekoliko pokušaja utvrđivanja starosti raznim metodama, ali je problem što su ostaci bili pod zemljom, a nije bilo ni drugih ostataka koji bi pomogli u određivanju starosti. No, dodaje da se i dalje radi na tome.
– Bilo kakvi novi fosilni ostaci daju detaljniju sliku u evoluciju čovjeka i diverzifikaciju roda homo – rekla je Radovčić o značaju ovog otkrića i istaknula kako će se morati razmišljati o novim modelima koji bi uklopili homo naledija u cijelu tu priču.
Lee Berger, koji je vodio istraživanje, za BBC je rekao kako vjeruju da je naledi među prvim pripadnicima naše vrste i da je mogao živjeti u Africi i do prije tri milijuna godina. Također, smatra se da bi naledi mogao biti ‘most’ između dvonožnih primata i ljudi. Ono što je najviše iznenadilo znanstvenike je upravo otkriće o onome što su radili u spilji. Nakon dvije godine proučavanja fosila i konteksta u kojem su ih pronašli, zaključili su da je ovaj hominin pokapao mrtve članove svoje zajednice u spilji. Smatralo se da je ovo karakteristično samo za nas ljude, ali novi dokazi pokazuju suprotno.
Vodeći hrvatski paleontolog Jakov Radovčić objasnio je kako je ovo vrlo značajno otkriće koje govori o ranoj genezi roda homo, a ti novi nalazi govore da su puno raznolikije forme iz kojih su se razvili hominidi.
– Kombinacija primitivnih i naprednih obilježlja govori o mozaičnoj slici ljudskog roda koja je već tada postavljena i mijenja već postavljene sudove o rodu homo i slika je mnogo zamršenija nego što smo mislili – rekao je Radovčić. Dodaje kako morfologija koja ukazuje na modernija stopala i ruke uz mali kapacitet mozga nije ono što su očekivali, a Radovčić vjeruje kako će taj lokalitet biti plodan i u budućim godinama.
Ivor Janković s Instituta za arheologiju pojasnio je kako će sada biti ključno vidjeti u kakvom su odnosu svi ostaci koji su otkriveni, jesu li se nakupljali stotinama ili tisućama godina, što će biti poznato tek nakon datiranja. Pojasnio je važno odrediti koja obilježja određuju vrstu kao pripadnika roda homo, što može biti problem jer nemamo uvid u varijaciju.
– Mi smo danas različiti po mnogim stvarima, a u prošlosti su te razlike mogle biti još i veće – rekao je Janović i dodao da je dobro što će ovako veliko nalazište biti od koristi u istraživanju.
Izvor: Atwa