Foto: Mike McKenzie
Sve šira upotreba generativne umjetne inteligencije za pisanje, prevođenje, rješavanje zadataka i donošenje odluka mogla bi dugoročno oslabiti pamćenje, upornost i sposobnost kritičkog razmišljanja, upozoravaju istraživači.
Chatbotovi poput ChatGPT-a i Claudea danas mogu na osnovu jednostavnog upita sastaviti elektronsku poruku, napisati računalni kod, prevesti tekst, organizirati putovanje ili predložiti poklon, prenosi Fena.
Njihova primjena sve je prisutnija u školama, na univerzitetima, radnim mjestima i u privatnom životu, ali novija naučna istraživanja ukazuju i na moguće štetne posljedice prepuštanja kognitivnih zadataka umjetnoj inteligenciji, piše AFP.
Posebno bi mogli biti ugroženi pamćenje, donošenje odluka i kritičko mišljenje.
Američko-britansko istraživanje provedeno na 1.222 osobe, koje još nije prošlo stručnu recenziju, pokazalo je da je korištenje AI alata pri rješavanju matematičkih zadataka i testova razumijevanja pročitanog kratkoročno poboljšalo rezultate ispitanika.
Međutim, njihovi rezultati su se dugoročno pogoršali, kao i spremnost da nastave pokušavati kada im alati više nisu bili dostupni.
Autori istraživanja upozorili su da je to posebno zabrinjavajuće jer je upornost jedan od temelja usvajanja novih vještina i jedan od najvažnijih pokazatelja dugoročnog učenja.
Doktorantica Univerziteta Carnegie Mellon Grace Liu, glavna autorica studije, kazala je da sposobnost umjetne inteligencije da brzo odgovara na veliki broj pitanja korisnicima oduzima prilike za učenje.
– Posebno zabrinjava to što umjetna inteligencija nije alat namijenjen samo jednoj vrsti aktivnosti. Može se koristiti u gotovo svakoj intelektualnoj, misaonoj ili kognitivnoj aktivnosti – kazala je Liu.
Ta prilagodljivost razlikuje generativnu umjetnu inteligenciju od ranijih tehnoloških pomagala.
Studija Massachusetts Institute of Technologyja iz 2025. godine privukla je veliku pažnju nalazom da su studenti koji su koristili generativnu umjetnu inteligenciju za pisanje eseja pokazivali slabiju sposobnost kritičkog razmišljanja.
Druga istraživanja upozoravaju na pojavu koja se naziva “kognitivno rasterećenje”, odnosno prepuštanje misaonih zadataka vanjskim alatima, a u izraženijem obliku i “kognitivna predaja”.