Čovjek je oduvijek upirao pogled prema nebu privučen ljepotom njegove tamnomodre dubine i beskraja. Zagonetna kretanja zvijezda i planeta nagnala su ga da od pamtivijeka prati i proučava zakonitosti njihova gibanja.
Smatra se da je kolijevka astronomije Mezopotamija ili Kina, poznati su doprinosi Kaldejaca, Perzijanaca, Egipćana, pretkolumbovskih i mnogih drugih civilizacija, dostignuća grčkih astronoma Aristarha i Hiparha. Rimljani su imenovali pet planeta koji se vide golim okom uzimajući u obzir sličnosti karakteristika planeta i atributa božanstva njihova panteona. Neptun, Uran i Pluton, koji više nema status planeta, otkriveni su i imenovani u novije doba.
Prvi planet do Sunca dobio je ime po krilatom glasniku rimskih bogova, Merkuru, grčkom Hermesu odnosno egipatskom Thotu, i to zbog njegovog brzog okretanja oko Sunca. Dok je Zemlji za to potrebno 365 dana, Merkur svoj put oko Sunca završi brže od svih ostalih planeta – za 88 dana.
Drugi planet po udaljenosti od Sunca je najsjajniji i zbog toga najuočljiviji na noćnom nebu. Zbog svog sjaja i ljepote, nazvan je Venera prema rimskoj božici ljubavi i ljepote. U našim krajevima sinonimi za Veneru su Jutarnja zvijezda ili Danica i Večernjača, zato što se vidi u zoru, prije izlaska Sunca ili odmah nakon njegova zalaska.
Treći planet, Zemlja, ima drugačije podrijetlo imena od ostalih planeta. Engleski naziv Earth potječe iz staroengleskog eor(th)e i staronjemačkog erde, naziva za tlo, zemlju. Zemlja se naziva tim imenom najmanje tisuću godina, a u antici nazivana je Geja, Majka Zemlja, po grčkoj božici plodnosti, a njezin rimski pandan je Terra.
Mars je dobio ime po rimskom bogu rata, sinu Jupitera i Junone. Taj planet sadrži 13,5 % oksidiranog željeza (hrđe) na svojoj površini koje odbija crvenkastonarančastu svjetlost Sunca, zbog čega se i zove Crveni planet. Crvena boja kao boja vatre, krvi i borbenosti podrazumijeva vanjski aspekt rata, ali upućuje i na nutarnji – rat sa samim sobom, sa svojim slabostima i strahovima kako bismo mogli izraziti humanu prirodu čovjeka. To je za Rimljane u jednom ključu simbolizirao Mars.
Najveći planet Sunčeva sustava, promjera oko 143000 km (11 puta je veći od Zemlje!), dobio je ime po vrhovnom bogu rimske mitologije – Jupiteru. Rimljani su ga nazivali i Jupiterova zvijezda, Iovis stella (Iovis je genitiv od Iuppiter). Oblik Jupiter/Iuppiter dolazi od iove+pater = bog-otac. Zanimljivo je da Iovis dolazi od praindoeuropskog dyeu – svijetliti, sjati, nebo, bog, a od čega dolazi i grčki Diós, što je genitiv od Zeus.
Jupiter je prvotno pod različitim imenima imao poljodjelski karakter koji se kasnije promijenio u zaštitnika grada i države. Upravlja nebeskim pojavama, posebno munjama te je pandan grčkom gromovniku Zeusu, rimskom Toru i slavenskom Perunu. Simbolizira vrlinu časti, pravdu, sreću i općenito snagu mladosti.
Saturnu je potrebno oko 29 godina da napravi krug oko Sunca, što ga čini najsporijim planetom, pa je dobio ime po rimskom bogu vremena Saturnu, grčkom Kronosu. Saturn predstavlja iskustvo sakupljeno kroz vrijeme koje nam može osvijetliti nejasnu budućnost ako smo spremni učiti iz njega. Naime, Saturn se prikazuje kao starac koji u jednoj ruci nosu svjetiljku, a u drugoj srp. Svjetiljkom pokazuje put kojim treba ići i ona je simbol nužnosti transformacije čovjeka, a srpom kosi ostatke tih starih oblika zbog kojih teško postižemo promjene.
Iako je još Hiparh promatrao Uran koji je također moguće vidjeti golim okom, britanski je astronom amater William F. Herschel 1781. godine zaključio da to nije zvijezda kao što se mislilo. Predložio je ime novog planeta Georgium sidus ili u prijevodu Georgeova zvijezda po britanskom kralju Georgeu III. No, nakon više desetljeća rasprave, član međunarodne znanstvene zajednice u kojoj je predloženo i ime za Neptun, Johann Elert Bode predložio je da se planet zove Uran po grčkom bogu neba. Uran je zvjezdano nebo, prvi vladar svijeta nakon prvobitnog Kaosa. Simbolizira svako nadilaženje, napuštanje starog, nepotrebnog i beskorisnog da bi se ustupilo mjesto novom i da bismo preporođeni i obnovljeni mogli započeti novi životni ciklus.
Zanimljivo je da planet Uran ima najveći otklon ekvatora od ravnine staze (čak 98 stupnjeva) po kojoj kao da se kotrlja na putu oko Sunca.
Neptun, najudaljeniji planet od Sunca, promatrao je još Galileo Galilei 1612. godine, ali ga je opisao kao malu zvijezdu. Da postoji još jedno veće tijelo koje svojom gravitacijom utječe na kretanje Urana, primijetio je i njemački astronom Johann Gottfried Galle 1846. godine. Engleski matematičar John Adams i francuski Urbain Le Verrier, neovisno jedan o drugome, zahtjevnim matematičkim proračunima odredili su poziciju hipotetičkog planeta, a Galle ga je teleskopom pronašao točno tamo gdje su matematičari i predvidjeli. Atmosfera Neptuna sastoji se od vodika, helija i metana koji daje planetu plavu boju. Zbog tog je plavetnila i dobio ime po rimskom bogu mora.
Istraživanja američkog matematičara i astronoma Percivala Lawrencea Lowella dovela su astronoma Clydea Tombaugha 1930. godine do otkrića Plutona koji je odmah klasificiran kao planet s pretpostavkom da je mnogo veći nego što zaista jest. Zanimljiv je način na koji je dobio ime. Lowellova udovica predložila je da se zove Percival ili Zeus. Bila su predlagana imena Kron, Vulkan, Tantal. No ime mu je dala jedanaestogodišnja Venetia Burney, prema najdražem Disneyevom liku iz animiranog filma Mickey Mouse, kojoj je djed ispričao priču o otkriću novog planeta. Iz više je razloga ime višeglasno prihvaćeno. Prva dva slova u imenu inicijali su Percivala Lowella. Kao što se rimski bog Pluton nalazi u podzemlju, daleko od dnevne svjetlosti, tako se i ovaj planet nalazi u tamnim dubinama Sunčeva sustava. Kao što je Bog podzemlja imao kacigu koja ga je činila nevidljivim, tako i novootkriveni planet nije bio vidljiv golim okom. Od 2006. godine Pluton ima status patuljastog planeta.
Drevni Kinezi planetima su dali imena prema elementima – drvu, vatri, zemlji, metalu i vodi. Tako je Merkur Vodena zvijezda, Venera Zlatna ili Metalna zvijezda, Zemlja je jednostavno Zemlja, Mars je Vatrena zvijezda, Jupiter Drvena, a Saturn Zemljana zvijezda. Tri posljednja otkrivena planeta nazvana su: Nebeski zvjezdani kralj – Uran, Morski zvjezdani kralj – Neptun i Podzemni zvjezdani kralj – patuljasti planet Pluton.
Ime često pokazuje bitnu osobinu onoga koji ga nosi, o čemu govori i latinska izreka nomen est omen. Riječ planet starogrčkog je podrijetla, nastala od pojma “aster planetos“, što u prijevodu znači zvijezda lutalica. Koliko je još neotkrivenih lutajućih zvijezda na našem nebu, teško možemo zamisliti, iako nam znanost gotovo svakodnevno rasvjetljava daleke kutke našeg univerzuma.
Autor: Marta Mihičić