Znanstvenici drže kako glazba i pjevanje kod djece ubrzavaju razvoj moždanih funkcija te pomažu u borbi protiv depresije.
Glazbeno obrazovanje ubrzava razvoj mozga kad su u pitanju mala djeca, a naročito u područjima koja su odgovorna za obradu zvuka, percepciju govora, razvoj govora te vještine čitanja, navodi tako studija koju su proveli znanstvenici Sveučilišta u Kaliforniji.
Kontrolirano liječenje u tijeku kojeg se sluša i svira predstavlja također efikasan tretman za probleme mentalnog zdravlja. Istraživanja potvrđuju da dodavanje glazbene terapije u liječenju poboljšava društveno funkcioniranje osoba sa šizofrenijom. Terapija glazbom se također pokazala efikasna i kao samostalni tretman za smanjenje depresije te kroničnih bolova.
Institut za mozak i kreativnost na Sveučilištu u Kaliforniji još je 2012. započeo petogodišnju studiju u suradnji s Filharmonijom Los Angelesa i Udruženjem Srce Los Angelesa ne bi li otkrili utjecaj nastave glazbe na dječji kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj.
Početni rezultati studije, koji su bili objavljeni u znanstvenim časopisima, pružili su dokaze o prednostima takvog obrazovanja u vrijeme kad su mnoge škole smanjile ili čak izbacile glazbeni i umjetnički program.
Tijekom studije su znanstvenici iz područja neurologije pratili razvoj mozga te ponašanje u grupi od 37 mališana iz siromašnijih četvrti Los Angelesa. Djeca su učila svirati instrumente poput violine u ansamblima i grupama i vježbali su do 7 sati tjedno.
Studija je pokazala kako nastava glazbe ubrzava sazrijevanje slušnog puta u mozgu te povećava njegovu efikasnost.
Znanstvenici su uspoređivali djecu-glazbenike s vršnjacima koji su trenirali nogomet te onima koji nisu imali dodatnih programa.
U roku od dvije godine su otkrili da osjetilo sluha djece-glazbenika sazrijeva brže nego kod ostale djece.