Dan koji “slavi” matematičku jedinicu Pi 3,14 zaokruženo na dvije decimale, obilježava se svakog 14. marta. Jasno je i zašto – jer je mart 3. mjesec, a 14. dan u mesecu pa je jasna aluzija na 3,14.
Broj π (pi) je matematička konstanta koja se definiše kao odnos obima i prečnika kruga. Obično se kaže da je broj π jednak 3.14, međutim, to nije tačno. Broja π ima beskonačno mnogo decimala koje se ne ponavljaju.
Iz nepoznatog razloga, davne prošlosti razvila se zaluđenost decimalama broja π. Neki ljudi proveli su čitav život pokušavajući izračunati što više decimala tog magičnog broja. U početku taj zadatak nije bio nimalo lagan. Matematičari su koristili različite metode kako bi si olakšali posao. U današnje vrijeme računanje je uveliko olakšano, pa je poznato preko 2.7 trilijuna decimala broja π.
Simbol “π” za Arhimedovu konstantu je prvi put uveo 1706. godine matematičar Vilijam Džouns kada je objavio Novi uvod u matematiku, mada je isti simbol još ranije korišćen da naznači obim kruga.
Ova oznaka postala je standardna nakon što ju je usvojio Leonard Ojler.
U oba slučaja, ‘π’ je prvo slovo reči περιμετρος (perimetros), što znači ‘mjeriti okolo’ na grčkom jeziku.
Prije tačno 24 godine u Muzeju znanosti i umjetnosti u San Francisku započela je tradicija proslave Dana broja π koja se od tog dana održava svakog 14. marta. Ovaj je datum odabran, jer predstavlja najpoznatiju aproksimaciju broja pi, a naročito je zgodno što je to ujedno i rođendan poznatog fizičara Alberta Einsteina (14.3.1879.-18.4.1955).
U čast broja π i rođenadana Alberta Einsteina probajte riješiti zagonetku koju je osmislio Einstein i za koju je tvrdio da je 98 % svjetske populacije neće moći riješiti. Možete li vi?