Jeste li se ikada zapitali šta bi se dogodilo kada bi na našoj planeti odjednom sva tehnologija zakazala? Koliko je čovjek nezavisan od tehnologije, da li svojim životom još uvijek raspolaže sam, kakva je danas ljudska sposobnost prilagođavanja? Da li smo sposobni da funkcionišemo i preživimo bar jedan dan bez žarulja, raznih elektromotora, automobila, kompjutera, bez nafte i plina?
Dragan Antić
Jer u današnjeg čovjeka se usadila sklonost ka pretjeranom komforu, ka potrošačkoj groznici, sve je veća potreba za sve više tehničkih pomagala i uređaja koji umjesto nas obavljaju sve više poslova, kako fizičkih, tako i umnih. Uz sve te mašine čovjek je postao previše pasivan, tijelom i duhom. Toliko da je ozbiljno ugrozio svoje zdravlje. A savremena nauka je dokazala da u takvim okolnostima ljudska egzistencija postaje ozbiljno ugrožena. Nad čovjekom se nadvila opasnost od potpunog gubitka moći adaptacije na neuobičajene okolnosti.
Tehnološki napredak je vrlo brz. Ustvari, sve je brži i brži, on tutnji, stiče se utisak, poput krda bizona ili pomahnitalog voza. I teško da se više uopšte može i zaustaviti. To je činjenica. Ali to ipak ne znači da više ne postoje načini da naše tijelo i našu dušu učinimo bodrim i sposobnim za prilagođavanje i da tako sačuvamo naše zdravlje.
Svako ko je svjestan ovih, za čovječanstvo presudnih pitanja, i ko bar malo razumije ovu problematiku, sve će učiniti da izbjegne tu “obogaljenost”, nesposobnost koju je razvoj tehnološke civilizacije darovao modernom čovjeku. A to je itekako moguće. Imamo bezbroj primjera povremenog ili redovnog “dobrovoljnog bježanja u prirodu”, u divljinu, daleko od svih udobnosti savremenog života. Odlaska na mjesta gdje mašine ne vladaju, mjesta na kojima se moramo više potruditi, aktivirati i tijelo i um. A kad se oni malo naprežu, taj im napor ne može naškoditi. Prije bi se moglo reći da je koristan, a osećaj je divan!
Koliko je to čovek zaista zavistan od mašina?
Ovo je kompleksno pitanje, ali se na njega može dati odgovor nekim običnim primjerima iz naše svakodnevice. Ako iznenada neki aparat koji koristimo svakoga dana prestane da radi, ako se pokvari, život odmah postaje prividno komplikovan. Zamislite dan kada svoj automobil morate dati na servis. To je na prvi pogled prava katastrofa! Ali, kada se bolje razmisli, nije to baš toliko strašno.
U našim civilizovanim životima većina stvari se odvija mehanički, iz čiste navike, a sve zarad udobnosti. Naše vrijeme i njegova raspodjela su više nego jednolični. Ta jednoličnost se kao čelični lanac uvija oko modernog čovjeka i steže ga, sve više i više. Na sreću, mi se možemo osloboditi tog lanca vrlo jednostavno – drugačijom organizacijom vremena, tačnije života. Možemo bar na jedan dan da budemo slobodni od mašina, samo je potrebno da sve pravilno postavimo. Zašto neke poslove ne bi obavili bez automobila, pješice ili biciklom? Zašto uvijek kada nešto želimo da saznamo automatski pružamo ruke ka tastaturi, ili kada želimo da se odmorimo zašto se odmah hvatamo za daljinski upravljač?
Dijeta za dušu
Da se razumijemo – ne možemo sve obaveze odjednom natući sebi na vrat. Zarad našeg zdravlja neki ustupci moraju postojati. Mogli bi smo nekada, za promjenu, da izbjegnemo ustaljenu poplavu čulnih nadražaja, pa da, na primjer, pročitamo neku knjigu. Da li se sjećate kada ste posljednji put otkrili neku novu riječ? Zar ne bismo bar jedan dan mogli uvesti dijetu za svoju dušu, kao što to mnogi od nas čine za svoje tijelo?
Čovjek je i sam dovoljno jak da se nosi sa svojim životom, njegovim dobrim i lošim stranama. Baš zato mu je povremeno i potreban “Dan bez mašina”. Jer on mu pruža pravu priliku da pokaže šta zna i da shvati koliko je ustvari snažan i sposoban da živi neudobno. Ako to vrijeme provede u društvu, bi će mu još bolje. Jer čovjek je društveno biće. Čak i kada gleda neki film ili čita neku knjigu, biće zadovoljniji ukoliko pokraj sebe ima još nekog ko isto to radi. Zato ljudi i vole bioskope i čitaonice.
Bezgranično divljenje superherojima našeg doba upravo proističe iz naših težnji da budemo sposobni za život, da smo puni snage i energije. A ti superheroji su stvoreni iz čistih marketinških pobuda i vrebaju nas sa TV-a, sa interneta. Oni nam nisu neophodni da bi smo bili sposobni da živimo! Imajte to na umu!
foto: pixabay.com