Foto: CNA
Aktivisti iz Bosne i Hercegovine uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd obilježili su neobilježena mjesta stradanja na području Hrasnice na Ilidži, na širem području Kalinovika te željezničku stanicu Štrpci kod Rudog.
Željeznička stanica u mjestu Štrpci kod Rudog ni do danas nije obilježena kao mjesto otmice 20 putnika. Takvu i slične nepravde već godinama nastoje ispraviti aktivisti iz Bosne i Hercegovine koji uz pomoć Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd mapiraju i obilježavaju neobilježena mjesta stradanja. U 19. akciji po redu obilježili su dvije lokacije koje su bile zatočenički objekti pod kontrolom jedinica ARBiH na području Hrasnice kod Ilidže, zatočeničke objekte i mjesta egzekucija i masovnih grobnica bošnjačkih žrtava na širem području Kalinovika te željezničku stanicu Štrpci kod Rudog gdje su pripadnici paravojne formacije „Osvetnici“, iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd-Bar 1993. oteli dvadeset putnika nesrpske nacionalnosti koje su potom ubili u mjestu Mušići, a kasnije tijela bacili u jezero Perućac.
Aktivistima se na području Kalinovika pridružio i Amer Kadić, član Udruženja „Istina Kalinovik ‘92“ koje nastoji obilježiti zatočeničke objekte za Bošnjake kao i lokacije egzekucija i masovnih grobnica na području Kalinovika.
„U „Barutnom magacinu“ kojeg smo upravo obilježili bilo je zatočeno 80 osoba sa područja Kalinovika, pretežno muškaraca, tu su bili maltretirani, a potom su odvoženi kamionima do lokacije na Mehkim brdima i drugdje gdje su ubijeni. Ovdje ne postoji spomenik jer je ovo vojna imovina, dijelom i općinska, i mi tu nemamo nikakvu mogućnost dogovora sa Općinom Kalinovik. Udruženje svake godine dolazi i organizira obilježavanje stradanja, posjećujemo ovu i druge lokacije i mi ćemo ustrajati na tome da to obilježavamo dok god postojimo“, kazao je Kadić dodavši da bi za njih i za cijeli Kalinovik bio veliki pomak naprijed da se ova mjesta dostojno obilježe. U nemogućnosti postavljanja trajnog obilježja, preživjeli i porodice ubijenih su neke od lokacija, posebno one u šumskim predjelima, obilježili starim gumama, farbom i na druge načine. Osim „Barutnog magacina“ aktivisti su u ovoj akciji obilježili i lokacije egzekucije i masovnih grobnica na prevoju Rogoj kao i na lokalitetu Mehkih brda u okolini Kalinovnika.
Sud BiH osudio je za zločine počinjene na području Kalinovika Bundalo Ratka na 19 i Zeljaja Neđu na 15 godina zatvora te Đorđislava Aškrabu na 7 godina zatvora. Za zločine u Kalinoviku pred Haškim tribunalom osuđeni su Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.
Više objekata na području Hrasnice kod Ilidže su u periodu od 1992. do 1994. godine služili kao zatočenički objekat za vojnike i civile srpske nacionalnosti. Objekti su bili pod upravom ARBiH, a zatočenici su držani u nehumanim uslovima i bili podvrgnuti ubistvima, zlostavljanju i premlaćivanjima. Aktivisti su na području Hrasnice u ovoj akciji obilježili dvije lokacije zatočenja – podrumske prostorije u blizini jednog od solitera te obližnje garaže. Za zločine na području Hrasnice pred Apelacionim sudom u Beogradu osuđen je Husein Mujanović na 4 godine i šest mjeseci zatvora. Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom oslobodio je Senada Gadžu, Zaima Laličića i Sulju Hebiba optužbi za zločine nad civilima u Hrasnici.
„Ovu aktivnost provodimo na području Bosne i Hercegovine od 2015. godine i do sada smo obilježili 140 lokacija. Ovom inicijativom želimo da potaknemo inkluzivnu kulturu sjećanja i suočavanje s prošlošću. Na ovoj stanici do danas ne postoji nikakvo obilježje koje će reći što se ovdje točno desilo i što bi bilo opomena budućim generacijama. Meni osobno znači mnogo što sam dio ove inicijative jer sudjelujem u nečemu što stvara pozitivnu promjenu u bosanskohercegovačkom društvu pa i šire. Nakon godina i godina isključive kulture sjećanja koja nije podrazumijevala zajedničko sjećanje na sve žrtve mi smo svim žrtvama pristupili jednako“, kazao je aktivista Dalmir Mišković. Aktivisti su tokom pripremnih sastanaka posjetili i mjesto stradanja u selu Bavčići kod Goražda te su održali sastanak sa udruženjem žrtava iz ovog mjesta. To mjesto stradanja je u međuvremenu obilježeno trajnim memorijalom, ali iz udruženja žrtava i dalje pozivaju nadležne institucije da događaje u ovom mjestu istraže i odgovorne procesuiraju.
Pripadnici paravojne formacije „Osvetnici“, iz voza 671 na pruzi Beograd-Bar u mjestu Štrpci, oteli su 27. februara 1993. dvadeset putnika nesrpske nacionalnosti, koje su potom ubili u mjestu Mušići a kasnije tijela bacili u jezero Perućac, na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH). Ubijeni su bili građani Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve, dok se za ostalim i dalje traga.
Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd 2020. zajedno sa mješovitom grupom ratnih veterana iz BiH, Hrvatske i Srbije odao je počast ubijenim u Štrpcima na zvaničnoj komemoraciji koja se svake godine organizira u Prijepolju u Srbiji.
„Nažalost, većina tijela ubijenih njihove porodice nikad nisu pronašle. Mjesta zločina se moraju otkriti na sve tri strane i obilježiti adekvatno da bi sljedeće generacije bile upućene o tome šta se dešavalo u ovim groznim vremena i da se to više nikad ne ponovi“, kazao je Krsto Rakić, ratni veteran i mirovni aktivista iz Rudog koji se aktivistima pridružio u Štrpcima.
Mesud Kumro, ratni veteran i mirovni aktivista iz Goražda, kaže da su osjećaji pomiješani kad god dolazi na ove i slične lokacije.
„To je osjećaj tuge i ljutnje da se mogao dogoditi tako težak zločin, da su ljudi mogli stradati samo zbog svog imena i prezimena. Zadovoljan sam što mogu da učestvujem u ovakvim aktivnostima, ponosan sam što sa učestvovao i posjećivao mjesta zločina nad svim ljudima“, kazao je Kumro. I u Prijepolju 2020. i ponovo u Štrpcima mirovnim akcijama se pridružio i Suljo Đogo, još jedan veteran iz Goražda.
„Žao mi je što ovo mjesto nije obilježeno i danas smo došli tu da to mjesto bilo kako obilježimo. Naša misija je da se saosjetimo sa svim žrtvama i sa njihovom rodbinom te da pokažemo našu humanost prema svim žrtvama. Mi smo obišli mnogo mjesta zločina, jednako smo gledali prema svakoj žrtvi i svakom zločincu i to je naša misija“, kazao je Đogo.
Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su presudom Suda BiH osuđeni na po 13 godina zatvora jer su kao saizvršioci učestvovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza na stanici u Štrpcima. Sud Bosne i Hercegovine osudio je i Bobana Inđića na 15 godina zatvora za isti zločin. Milana Lukića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zločina u Štrpcima, koju je odbio primiti na služenju kazne u Estoniji, dok je Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora osuđen u Crnoj Gori. Viši sud u Beogradu donio je 7. februara 2023. godine prvostepenu presudu kojom je optužene Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca osudio na kazne zatvora u trajanju od po 10 godina, a Draganu Đekić na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog otmice putnika iz voza u mjestu Štrpci.
Ukupan broj obilježenih mjesta stradanja u BiH ovom 19. akcijom je dostigao broj od 140.